Zadarski psihijatrijski dani i dermatomikoze

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Razgovor s prof. dr. sc. Mihaelom Skerlevom iz Klinike za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Razgovor s prof. dr. sc. Mihaelom Skerlevom iz Klinike za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednikom Hrvatskog dermatovenerološkog društva i Hrvatskog društva za spolno prenosive bolesti Hrvatskog liječničkog zbora

Nema baš uvijek puno korisnih, a ujedno i lijepih stvari u ovom životu, stoga je šteta da trenuci koji se pamte ne postanu dijelom tradicije.

  • Zadarski Dermatoterapijski dani, održani početkom travnja, bili su vrlo uspješni i iznimno dobro posjećeni. U dvodnevnom stručnom dijelu bile su obuhvaćene najbitnije teme dermatovenerološke djelatnosti: dermatomikoze, psorijaza i akne, te dermatoze u liječenju kojih se primjenjuju lokalni kortikosteroidi
  • U vrijeme kad sponzoriranje nije jednostavno, kao i u situaciji kad, stjecajem određenih okolnosti, neke vrlo vrijedne (možda i samozatajne) kolegice i kolege ne nalaze uvijek lako sponzore, vrlo sam zahvalan Belupu što nam omogućuje “logistiku”, na osnovu koje oni mogu sudjelovati na stručnim aktivnostima. 
  • Paleta Belupovih lokalnih kortikosteroida u oblicima kreme, masti, tekućina, gelova, posipa, neizostavni su dio svakodnevne dermatovenerološke prakse. To se isto odnosi i na “neutralne” kreme, pripravke za liječenje psorijaze i akne, koji ne sadrže kortikosteroide, kao i peroralne antimikotike. Mislim da se Belupo i mi u tom smislu odlično “pratimo”.

Početkom travnja u Zadru je održan stručni simpozij pod nazivom Dermatoterapijski dani. Stručni pokrovitelj bilo je Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora. Kao predsjednik Društva i jedan od predavača na tim Danima, za početak, recite nam kakve dojmove nosite s tog skupa?

Da, kao što ste i sami kazali, u Zadru se u travnju održao simpozij “Dermatoterapijski dani”, pod stručnim pokroviteljstvom Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Belupo i Hrvatsko dermatovenerološko društvo dugogodišnji su partneri i Belupo nas “prati” u velikom broju naših stručnih aktivnosti, kao što su, na primjer, nacionalni dermatovenerološki kongresi (posljednji održan 2006. godine u Splitu. Na njemu je, osim dermatovenerologa iz Hrvatske, sudjelovalo i više od 30 uglednih predavača iz inozemstva), Belupove dermatološke akademije na Brijunima, Europska konferencija o spolno prenosivim infekcijama i HIV/AIDS, održana 2007. godine, tematski stručni sastanci Društva itd. No o prethodno navedenim aktivnostima već je bilo spomena u vašem Glasilu.

Prema usmeno priopćenim dojmovima kolegica i kolega, sudionika ovih Dermatoterapijskih dana u Zadru, a to je i moje osobno mišljenje, skup je bio vrlo uspješan i iznimno dobro posjećen. U dvodnevnom stručnom dijelu bile su obuhvaćene najbitnije teme dermatovenerološke djelatnosti. Dakle, dermatomikoze, psorijaza i akne, kao i dermatoze u liječenju kojih se primjenjuju lokalni kortikosteroidi. Za početak stručnog dijela, održana su predavanja naših uglednih dermatovenerologa. U svakoj je temi “nastupio” i predavač s naše Klinike za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. To su bili prof.dr. sc. Ivan Dobrić, s temom o primjeni lokalnih kortikosteroida, prim. dr. sc. Aida Pašić, s temom o psorijazi i, kao što ste naveli u pitanju, ja, s temom o liječenju dermatomikoza. Izvanredna su bila predavanja uglednih dermatovenerologa, članova našeg Društva, kao što su doc. dr. sc. Neira Puizina – Ivić, (s Klinike u Splitu) o kortikosteroidima, prof. dr. sc. Ines Brajac, s Klinike u Rijeci, o liječenju akni i prim. dr. sc. Mile Gverić, iz Zadra, o liječenju dermatomikoza. Međutim, to ne bi bilo dostatno da nije bilo vrlo strukturirane, stručno vrlo utemeljene i iznimno žive rasprave ostalih kolegica i kolega, zbog čega mi je posebno drago.

Mislite li da bi održavanje takvih skupova trebalo postati tradicionalno?

Da, definitivno! Nema baš uvijek puno korisnih, a ujedno i lijepih stvari u ovom životu, stoga je šteta da trenutci koji se pamte ne postanu dijelom tradicije. U vrijeme kad sponzoriranje nije jednostavno, kao i u situaciji kad, stjecajem određenih okolnosti, neke vrlo vrijedne (možda i samozatajne) kolegice i kolege ne nalaze uvijek lako sponzore, vrlo sam zahvalan Belupu  što nam omogućuje “logistiku”. Na osnovu toga, kolegice i kolege mogu sudjelovati na stručnim aktivnostima i izreći što misle o nekom stručnom problemu iz svoje prakse. Mislim da bi i trebala biti dužnost svakog tko je odgovoran za rad nekog stručnog društva, omogućiti svim svojim članovima da “dođu do izražaja”. S druge strane, a to nije ni malo zanemarivo, u današnjem tempu življenja i uz brojne obveze, koje svatko od nas ima, vrlo često živimo jedni kraj drugih, a da uvijek točno ne znamo čime se tko točno bavi i s kakvim se sve nedoumicama i problemima susreće. Stoga, izmjena misli i ideja i pokoje “druženje” u krasnom okruženju, vrlo su dobrodošli i mislim da smo svi to, uzevši u obzir odgovornost i zahtjevnost posla kojim se bavimo, ponekad i zaslužili!

Tema vašeg izlaganja na tom simpoziju bila je Dermatomikoze bez sistemske terapije. Što su bile osnovne poruke vašeg predavanja? Ima li kakvih značajnih novosti i iskustva općenito u dermatologiji, a posebno na području dermatomikoza?

Dermatomikoze su jedna od najčešćih bolesti u dermatovenerološkoj djelatnosti, a isto tako i u domeni rada liječnika obiteljske medicine. Koliko god bolesti kože uzrokovane gljivama mogu nekome, tko nije sasvim dobro upućen, izgledati banalno, toliko je točno potvrđena dijagnoza i primjena adekvatnog liječenja, izrazito važna za kvalitetu zdravlja i života onog tko od toga boluje. Verifikacija dijagnoze (nativni preparat i kultura), koja se desetljećima, uz neke dodatne momente (sukladno novijim spoznajama), izvodi u Referentnom centru za dermatološku mikologiju i parazitologiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske u našoj Klinici, bitan je preduvjet uspješne terapije. Danas, međutim, postoje lijekovi usmjereni na liječenje gljivičnih bolesti kože i adneksa kože (dakle, kosa i nokti) u oblicima pogodnim za lokalnu primjenu, no sve se više razvijaju i peroralni antimikotici. Tijekom svog predavanja i rasprave željeli smo istaknuti važnost postojanja i racionalne primjene baš tih peroralnih antimikotika, s obzirom na to da se neki oblici gljivičnih bolesti kože (osobito onihomikoze, mikoze vlasišta, izrazito proširene mikoze, kao i mikoze kod ljudi kojima je na neki način smanjena prirodna otpornost) ne mogu adekvatno izliječiti ako se ne primijene baš ti sustavni antimikotici. Pitanje je razvijenosti zdravstvenog sustava, no i svijesti liječnika i bolesnika, u kojoj mjeri dopuštamo da taj suvremeni način liječenja postane dijelom naše svakodnevne prakse.

Koje je mjesto i uloga Belupovih preparata za primjenu na koži u svakodnevnoj praksi dermatologa, ali i liječnika opće medicine?

Kao što je već prije rečeno, Belupo je dugogodišnji partner dermatovenerološke djelatnosti u Hrvatskoj. Predavači na spomenutom skupu, kao i kolegice i kolege koje su vrlo aktivno sudjelovali u raspravi, to su definitivno pokazali i dokazali. Predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr. sc. Jasna Lipozenčić, bila je među pionirima studija i elaborata koji su bili u vezi s djelotvornošću palete Belupovih lokalnih kortikosteroida, tako da su temelji stručne suradnje postavljeni već prije dosta godina. Lokalni kortikosteroidi u oblicima kreme, masti, tekućina, gelova, posipa, neizostavni su dio svakodnevne dermatovenerološke prakse. To se isto odnosi i na “neutralne” kreme, pripravke za liječenje psorijaze i akne, koji ne sadrže kortikosteroide. No nije ništa manje važno spomenuti i peroralne antimikotike. Mislim da se Belupo i mi u tom smislu odlično “pratimo” i, jednostavno, teško da mogu zamisliti zajednički zadatak uspješnog liječenja naših bolesnika bez naše kvalitetne suradnje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihijatrija

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Psihijatrija

Senzibilna sam, osjetljiva i puno toga me izbaci iz takta. Molim vas pomoć!

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Psihijatrija

Jesam li otupjela na neke osjećaje?

Psihijatrija

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]