Bolesti vena 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U bolesti vena ubrajamo duboku vensku trombozu, tromboflebitis površinskih vena, proširene vene ili varikozitetne vene, kroničnu venska insuficijenciju ili posttrombotski sindrom. Bolesti vena su dosta česte u odraslih osoba.

U bolesti vena ubrajamo duboku vensku trombozu, tromboflebitis površinskih vena, proširene vene ili varikozitetne vene, kroničnu venska insuficijenciju ili posttrombotski sindrom. Bolesti vena su dosta česte u odraslih osoba. Bolesti vena mogu biti posljedica traume, te prekomjerne tjelesne težine i fizičke nekativnosti. Također i neka zanimanja koja zahtijevaju pretežno stajanje tijekom radnog vremena doprinose nastanku proširenja vena. U literaturi navodi se i nasljeđe kao čimbenik rizika za nastanak bolesti vena. O dubokoj venskoj trombozi već sam ranije napisao članak tako da o njoj sada neće biti govora.
Najčešći simptomi koje imaju bolesnici s bolestima vena nogu su: edem ili otok nogu, bol u nogama, osjećaj težine u nogama, svrbež kože, crvenilo kože, promjene boje kože uz pojavu tamnije boje kože koja se naziva hiperpigmentacija. Kod uznapredovalih varikoznih vena nogu ili kod posttrombotskog sindroma mogu nastati manji ili veći defekti kože, trofički ulkusi na potkoljenicama koji mogu krvariti, a mogu nastati i infekcije ulkusa. Zbog kompleksnosti problema i različitih manifestacija bolesti vena, pristup liječenju je interdisciplinarni.U procesu liječenja sudjeluju internisti, dermatolozi, vaskularni kirurzi i kiruzi plastičari.
Kao i kod svih bolesti srca i krvnih žila pa tako i kod ove, za postavljanje dijagnoze bolesti važna je anamneza i klinički pregled bolesnika. Dijagnozu bolesti vena postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spadaju ultrazvučna pretraga vena, pletizmografija, flebografija, radionuklidna fleboscintigrafija, višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT) i nuklearna magnetna rezonancija (NMR).
Od dijagnostičkih metoda u širokoj primjeni je ultrazvučna pretraga vena. Primjenom Dopplera i color ehosonografije mogu se ustanoviti patološke promjene u dubokom ili površinskom venskom sustavu. Ovom dijagnostičkom metodom mogu se precizno ustanoviti mjesta patoloških promjena ili ekstravaskularne promjene koje su dovele do smetnji protoka kroz venski ili arterijski sustav. Doppler ehosonografijom mogu se indirektno izmjeriti  tlakovi i protoci u arterijskom i venskom sustavu. Temeljem kliničkog pregleda i rezultata dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru najoptimalnije terapije.
Mogućnost liječenja bolesti vena  su  medikamentima, primjenom elastično-kompresivnih zavoja i kirurško liječenje. Kirurško liječenje može biti vađenje varikoznih vena, radiofrekventna okluzija ili laserska okluzija u nekim slučajevima. Od strane kirurga plastičara izvodi se kirurško liječenja trofičkih ulkusa na nogama uz mogućnosti zatvaranja ulkusa transplantacijom kožnih režnjeva u nekih bolesnika. Liječenje većine bolesti vena je dugotrajno i mukotrpno te je potrebna jako dobra suradljivost između bolesnika i liječnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija

Treba li prilagoditi terapiju za tlak ako su vrijednosti često niske uz otežano disanje?

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Treba li mijenjati terapiju za tlak ako i dalje postoje lupanje srca i osjećaj vrućine u glavi?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute