Kako da si pomognem?

Poštovani, imam 42 godine i bolujem od anksioznosti i depresije. Do prije 9 mjeseci sam se redovito drogirao i konzumirao alkohol, od tada ništa. Bavim se body buildingom pa sam do nedavno uzimao i steroide. U 8. mjesecu prošle godine sam upoznao predivnu djevojku s kojom sam nekako još dan danas u vezi, iako sam bio bezobrazan i sebičan prema njoj. Nakon što smo prohodali, nakon mjesec dana počinju moje borbe sa strahovima (kako će sve biti, hoću li biti dobar, dosta toga vezano u izvedbi oko sexa), naravno da sam zakazao, jako se teško opuštao i došao do toga da sam završio kod psihijatra, dobio razne terapije koje sam nakon nekog kratkog vremena prestao uzimati, na svoju ruku. Bio sam nezaposlen dosta dugo, a sada sam u Njemačkoj, radim i opet imam teške borbe sa sobom, doma radim, sve je dobro, ali nakon toga sve staje i počinju borbe, već sam imao 2 teža napada panike, puno plakao i bio očajan. Evo i sada mi se oči pune suzama kad ovo pišem jer sam normalan dečko, dobro izgledam, a u glavi ništa ne valja, manjka mi jako puno samopouzdanja i samopoštovanja. Radio sam na sebi kroz afirmacije, meditacije i bilo mi je još gore. Sada sam tu u Njemačkoj, maknuo se namjerno od svega da pokušam dovest sebe i sve u red, djevojka mi je velika podrška u svemu i sve sam joj rekao i priznao. Ne mogu nikako početi vladati svojim mislima, skroz neka negativa i strahovi i nesigurnost, a svjestan sam da je u meni problem. Eto, toliko toga napisano od mene, više ni sam ne znam šta da radim, knjigu sam počeo čitati, samo da mozak umirim. Ja bih samo volio konačno biti normalan, oženiti se, osnovati obitelj i živjeti dugo i što sretnije mogu, ovako stvarno više ne mogu. Hvala na razumijevanju, vremenu dok ovo čitate i eventualnom trudu oko mene. Srdačan pozdrav.

10.5.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,

razumijem koliko se mučite, no istovremeno vidim i koliko se trudite, a takva svesrdna motivacija je zaista osnova mogućih promjena. Potražite pomoć, uključite se u psihoterapiju, ne morate sve to prolaziti sami. Taj put nije lagan, no vrijedi truda.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Mogu li promijeniti psihijatra ako se ne slažem s propisanom terapijom i njezinim dugotrajnim provođenjem?

Psihijatrija shutterstock_1887034018

Upute za prepoznavanje korištenja psihoaktivnih tvari kod mladih i adolescenata – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]

Psihijatrija shutterstock_718245883

Prekomjerno pijenje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMjesec siječanj bio je posvećen javnozdravstvenoj akciji pod nazivom „Suhi siječanj“, a odnosio se na konzumaciju alkohola. Glavno pitanje koje se postavljalo i na koje se pokušalo odgovoriti jest koliko je zapravo u redu popiti jer je često prisutna zbunjenost oko unosa alkohola dok poruke često bude vrlo različite. Prema Američkim prehrambenim smjernicama od 2020. […]

Psihijatrija

Može li metilfenidat pomoći kod tjeskobe i problema s koncentracijom?

Psihijatrija shutterstock_1997875346

Uporaba kanabisa i pojava tjeskobe

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novom istraživanju autora Myrana i suradnika objavljenom u časopisu The Lancet journal eClinicalMedicine, obrasci korištenja kanabisa koji navode pacijente da se jave na pregled u hitnu službu mogu povećati rizik od razvoja anksioznog poremećaja i pogoršati anksiozne poremećaje kod pacijenata koji ih već imaju. U studiji koja je obuhvatila više od 12 milijuna sudionika, oko 24% […]