Napadaj panike i stres – molim Vaš stručni savjet kako da si olakšam

Poštovani,
Javljam Vam se u vezi svog psihički zdravlja.
Odakle krenuti? Ne znam ni sama, ali evo u nekim kratkim crtama.
Rodila sam 2014 godine, od tada vučem strahove koje kakvih bolesti. Svaku tadašnju senzaciju u tijelu sam googl-ala i naravno još više se plašila.
Roditelji mi rade u bolnici, i čujem kroz njihovu priču kako je neki mlad čovjek umro, kako netko ima mlad rak na što ja mislim da možda i ja imam i da sam sljedeća.
Rastala sam se 2019 godine jer sam vrlo nesretna bila u braku, pogotovo što me ta osoba nije shvacala da imam problem. Njegovi roditelji su nam stvarali nemir i tu sam počela ih izbjegavati jer svaki odlazak tamo ja dobijem tjeskobu, kratak dah, lupanjem srca, omaglica.
Dok nisam otišla kod psihijatra te godine i rekao mi da je to anksioznost sa hipohondrijom.
Ubiti, ja se bojim smrti, da se nešto meni ne desi kako će moje dijete bez mene (jako smo povezane, ima 10 godina), tatu ne preferira i strah me kako će ostati kod njega ako mene ne bude bilo. Hoće li me njegova buduća žena zamjeniti…..

Onda mi je kćer imala meningitis početkom ove godine, i sve sam prošla kroz to sama s njom, jer njen otac nije bio uz nas, niti uz nju. Užasno sam tu pala još više psihički.
Kod nas u Brodu nemam s kime razgovarati, samo nam kljukaju tablete.
Pila sam Eliceu od 10mg, nisam baš osjecala neko poboljšanje i sada od 3 mjeseca pijem paroksetin od 20mg no zna me uhvatiti i dalje napadaj panike i strahovi od smrti točnije, bolesti.
Ne znam kako se smiriti. Radim punom parom fizički posao i kad kažem sama sebi sada ću za vikend odmarati meni opali napadaj panike, i svaki puta si mislim možda je to sad stvarno možda ovog puta to nije napadaj panike jer mi tlak poraste na 140 sa 98.
Trebamo ići na more u 7 mj, ja koliko jedva čekam da odmorim, tu postoji strah od putovanja, što ako mi tamo pozlije, daleko sam od svog grada….
Molim Vas dajte mi neki savjet ili neku metodu jer ja više ne znam kako se toga otarasiti.
Po prirodi sam vrlo vesela, vedra i svi koji mi dolaze u radnju kažu kako ih napunim tako pozitivnom energijom i nitko ne može vjerovati sa čime se ja u glavi borim a na izgled ništa se ne vidi, dok me ne opali napadaj panike, tada, doslovno, umirem.
I primijetila sam da se više ne znam opustiti s ićim, prije me opustala glazba, peglanje, pjevanje…. sada sve rjeđe to radim i stalno sam neka umorna, a i kasno idem leci, a rano se probudim. Čak me uhvati noću da se stalno budim…. svaka vaša pomoć mi je dobrodošla.
Unaprijed se zahvaljujem i isprike na dužem poštu.

Srdačan pozdrav

21.6.2024

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

lijekovi pomažu u olakšavanju tegoba, posebno ovih neugodnih poput napada panike. Ja bih uz to preporučila da se uključite u psihoterapijsko liječenje kako biste poradili na psihološkim uzrocima svojih tegoba, kako biste proradili svoje emocije, a posebno je važno da prebrodite svoje strahove kako se oni ne bi upleli u odnos s Vašom kćeri i možda se dijelom i na nju prenijeli. Navedene se tegobe mogu liječiti, stoga svakako predlažem psihoterapiju.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]