Tipizacija HLA

Nalaz uklonjen zbog očuvanja privatnosti, op.admina.
Možete li mi pojasniti ovaj nalaz, hvala

23.2.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Glavni kompleks histokompatibilnosti (MHC) je skup molekula na površini naših stanica koje kontroliraju glavni dio imunološkog sustava svih kralješnjaka. MHC molekule posreduju u interakcijama leukocita pa se također nazivaju i leukocitnim. Te molekule su osnova imuniteta i zajedno s leukocitima i ostalim stanicama čine imunološki sustav organizma. MHC određuje i kompatibilnost davaoca za transplantaciju organa kao i podložnost na autoimmune bolesti (bolesti koje izazivaju da naš imunološki sustav reagira protiv tkiva našeg tijela). Kod ljudi, MHC se naziva ljudski leukocitni antigen (HLA, skraćeno od human leucocyte antigen). Dakle, na površini svake stanice nalaze se molekule koje su jedinstvene za svaku osobu. Putem molekula glavnog kompleksa histokompatibilnosti, tijelo može razlikovati vlastite od stranih tvari. Sve stanice koje imaju iste molekule glavnog kompleksa histokompatibilnosti ne izazivaju imunološki odgovor organizma, a odbacuje se svaka stanica koja na svojoj površini nosi drugačije molekule glavnog kompleksa histokompatibilnosti.

HLA antigeni se javljaju u ogromnom broju mogućih kombinacija genskih lokusa. Geni lokusa HLA–A, HLA–B i HLA–C kontroliraju sintezu antigena. Dosadašnja istraživanja su pokazala da pojedine bolesti mogu biti “vezane” za jedan ili više antigena HLA sustava. Povezanost između određenih HLA gena i bolesti nije bezuvjetna. To znači da nosilac određenog antigena ne mora nužno oboljeti od te bolesti, bez obzira što možda ta bolest pokazuje jasnu vezu s nekim od HLA gena. Kao dokaz ovoj tvrdnji uzima se činjenica da ista bolest u različitim populacijama pokazuje povezanost sa različitim genima HLA sustava. Najveći broj autoimunih bolesti je povezan s HLA sustavom, pa se češće javljaju kod osoba koje nose određene HLA alele. Ankilozni spondilitis je poremećaj u čvrstoj vezi s alelnom varijantom HLA–B27, ali je rizik obolijevanja izuzetno nizak (svega 2% svih HLA–B27 pozitivnih osoba). Ovo objašnjava pojavu da se kod poremećaja povezanih s HLA sustavom ne nasljeđuje bolest nego prijemčivost za neku bolest. Postojanje povezanosti s HLA sustavom ukazuje, ali ne dokazuje, da imunološki mehanizmi imaju ulogu u nastajanju bolesti. Ankilozantni spondilitis je bolest vezivnog tkiva u kojoj se javlja upala kralješnice i velikih zglobova, što dovodi do ukočenosti i bolova. U 90% oboljelih je dokazan specifični gen HLA-B27. Osim dokaza ovog specifičnog gena, dijagnoza se postavlja na temelju sklopa simptoma i rendgenskog snimanja kralješnice i zahvaćenih zglobova. Tipično je oštećenje zgloba između kralješnice i zdjelične kosti, kao i koštanih mostića između kralješaka, zbog čega nastaje ukočenost kralješnice. Pretrage krvi pokazuju ubrzanu sedimentaciju eritrocita.

Gen HLA-B51 je u nizu istraživanja bio prisutan u određenog broja bolesnika s Behcetovom bolesti, premda je u istim istraživanjima HLA-B51 dokazan i kod bolesnika s nekim drugim autoimunim bolestim a i poremećajima, kao što su Sjogrenov sindrom, razne spondiloartropatije, Erythema nodosum, skleroderma, dermatomiozitis. Kod bolesnika su uočeni simptomi kao što su pojava ulkusa u usnoj šupljini, bolovi u zglobovima, upla očne ovojnice (uveitis), modrilo i prištići na koži i dr. Behcetova bolest spada u skupinu reumatskih bolesti, a karakterizirana je kroničnom pojavom aftoznih ulceracija na sluznici usne šupljine i vanjskih spolnih organa, upalom zglobova, moždanih ovojnica, šarenice te upalom manjih i većih krvnih žila.

Obratite se svom liječniku koji će vam detaljno rastumačiti u kojoj mjeri se ovaj nalaz može odnositi na vaše zdravlje. Za dijagnozu bolesti, osobito kompleksih bolesti kao što su autoimune bolesti i druge bolesti u čijem nastajanju ulogu ima više uzročnih čimbenika, potrebno je uzeti detaljnu anamnezu i učiniti detaljan klinički pregled kako bi se približili točnoj dijagnozi i proveli eventualno potrebno liječenje. Reumatske i autoimune bolesti potrebno je kontrolirati periodičkim pregledima kod specijalista kliničkog imunologa ili reumatologa.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Gubitak tjelesne mase shutterstock_2078454763

Novogodišnje odluke koje zaista poboljšavaju zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteUlazak u novu godinu mnogima je motivacija da konačno uvedu promjene za koje znaju da bi im koristile: manje štetnih navika, više kretanja, bolja prehrana. Ipak, većina odustane do kraja siječnja. Dobra vijest – taj se obrazac može promijeniti ako se postave realni ciljevi i ako znamo kako ih provoditi korak po korak. U nastavku […]

Aspergillus shutterstock_1109871056

Aspergiloza: čudnovata rijetka bolest dišnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteAspergiloza je skupina bolesti uzrokovanih gljivicama roda Aspergillus. Najčešće zahvaća pluća, ali može pogoditi sinuse ili, u težim slučajevima, i druge organe. Raspon bolesti je širok: od blage alergijske reakcije do teške invazivne infekcije s visokom smrtnošću, posebno kod imunokompromitiranih bolesnika. U Europi ne postoji pouzdana, jedinstvena procjena incidencije aspergiloze, jer su dostupni podaci fragmentirani […]

Prevencija

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Bolovi

Jesu li munjeviti, povremeni bolovi u zatiljnom dijelu glave prolazno stanje ili mogu biti povezani s izlaganjem hladnoći?

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Može li kućni HIV test biti lažno negativan zbog lijekova poput diazepama i postoji li rizik nakon četiri godine?

Obiteljska medicina shutterstock_1810442257

Hodanje kao najpodcjenjeniji izvor sportskih bolova

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Obiteljska medicina shutterstock_2550479385

Neuralgija trigeminusa

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNeuralgija trigeminusa je kronični neurološki poremećaj koji se očituje iznenadnim, vrlo jakim bolovima u području lica. Smatra se jednom od najintenzivnijih bolnih senzacija koje čovjek može doživjeti. Iako nije životno ugrožavajuća, značajno narušava kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje oboljelih. Bolest je relativno rijetka, ali se najčešće javlja u srednjoj i starijoj životnoj dobi, češće kod […]

Obiteljska medicina shutterstock_694541035

Aftozni stomatitis u djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Obiteljska medicina shutterstock_1849898254

Hripavac

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaHripavac (pertusis) je zarazna bakterijska bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Iako se nekad smatrala bolešću prošlosti, posljednjih godina bilježi se porast oboljelih, osobito među dojenčadi i odraslima s oslabljenom zaštitom. Hripavac se prenosi kapljičnim putem, kašljanjem i bliskim kontaktom. Izuzetno je zarazan – jedna oboljela osoba može zaraziti većinu necijepljenih kontakata. Bolest prolazi […]

Obiteljska medicina shutterstock_1419724301

EpiPen i anafilaksija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAnafilaksija je teška, nagla i potencijalno smrtonosna alergijska reakcija koja zahtijeva trenutačno liječenje. Prvi i najvažniji lijek u anafilaksiji je adrenalin (epinefrin), a EpiPen je najčešće korišteni automatski injektor adrenalina, namijenjen brzoj i jednostavnoj primjeni izvan bolnice. Pravodobna uporaba EpiPena može spasiti život, dok odgađanje liječenja značajno povećava rizik od teških komplikacija i smrtnog ishoda. […]

Obiteljska medicina ZB (8)

Brunout sindrom

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBurnout ili sindrom izgaranja postao je jedan od najčešćih zdravstvenih problema modernog doba. Nastaje kada je osoba dulje vrijeme izložena stresu i prevelikim zahtjevima, a pritom nema dovoljno odmora, podrške i ravnoteže između posla i privatnog života. Burnout je stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti. WHO ga prepoznaje kao posljedicu kroničnog stresa na radnom mjestu, […]

Obiteljska medicina

Novo pitanje