Gastroskopija
Postovanje doktore, radio sam gastroskopiju prije pola godine i prije dva dana pa.me zanima razlika izmedju dva nalaza:
1. Pangastritis chr.partim erosiva – stara dijagnoza
2. Gastritis erosive reg antralis” – nova dijagnoza
Koji nalaz bi trebao biti bolji, znam da je nezgodno pitanje ali evo kakv je zakljucak iz samog termina dijagnoze?
Zapravo me zanima sto znaci prvi nalaz (Pangastritis chr.partim erosiva) i jeli stanje bolje ili gore , jer nisam nakon prve gastroskopije nikako “dozivio” da imam gastritis. ( imamo sam tegobe GERB-a).. tek nakon druge gastroskopije kad mi je receno da ima gastritis onda sam procitao i na prvom nalazu gastritis.
Hvala unaprijed!
12.11.2018
Odgovara
Irena Matić-Trputec dr.med.Kronični gastritis pojavljuje se prilikom upale želuca. Uzrok mogu biti bakterije, konzumiranje previše alkohola, određenih lijekova, kronični stres ili drugi problemi imunološkog sustava koji mogu dovesti do upale. Kada dođe do upale, dolazi do promjene u sastavu želuca koji tada gubi neke važne zaštitne stanice. Ovo često uzrokuje osjećaj brze sitosti, točnije, imate osjećaj kao da vam je želudac pun nakon samo par zalogaja hrane. Ova vrsta upale želuca pojavljuje se kroz duže vremensko razdoblje te se postupno pogoršava te može uzrokovati metaplaziju ili displaziju. To su predkancerogene promjene koje mogu dovesti do razvoja raka ukoliko se ne liječe na vrijeme. Postoji nekoliko tipova kronične upale želuca, a razlikuju se po uzrocima. Visok faktor rizika pojavljuje se kod ljudi koji imaju nezdrave prehrambene navike koje aktiviraju neželjene promjene u sluznici želuca. Iz tog razloga se kao prevencija preporučuje izbjegavati stalno konzumiranje masne hrane, hranu s mnogo soli te pušenje cigareta i dugotrajno konzumiranje alkohola. Jedan od faktora rizika je i stres koji s vremenom može smanjiti sposobnost želuca da se sam štiti. Visok faktor rizika imaju i osobe koje pate od nekih autoimunih bolesti kao što je Chronova bolest. Iz ovih razloga potrebno je da se obratite svom liječniku čim primijetite da se simptomi ne smanjuju ili da se pojavljuju već duže vrijeme. Posebno je važno da se javite ako počnete povraćati krv, teško dišete i gutate ili osjećate potpuno smanjivanje snage i cijelom tijelu. Uz ovo bi se u težim slučajevima mogla pojaviti blijeda koža i zbunjenost. Kronična upala želuca dovodi do rizika za nastanak krvarenja u želucu i tankom crijevu. Ukoliko primijetite da vam je stolica tamne boje, odmah potražite liječničku pomoć.
Provođenje liječenja ovisi o uzroku gastritisa. Ne preporučuje se koristiti nesteroidne antireumatike ni alkohol; nadalje, savjetuje se izbjegavati masnu hranu (crveno meso, sir, maslac, pržena hrana), jesti više manjih obroka (4-5 puta dnevno) te izbjegavati hranu koja pojačava tegobe. Ako se utvrdi infekcija bakterijom H.pylori provodi se terapija za eradikaciju navedene bakterije. Takva terapija sastoji se od dva antibiotika te lijeka za smanjenje lučenja želučane kiseline. Po uspješno provedenoj terapiji bakterija nestaje iz želučane sluznice već za tjedan dana, ali znaci kronične upale se povlače tek nakon godine dana (napose u sluznici trupa želuca). Lijekovi koji se koriste za smanjenje lučenja želučane kiseline su antacidi (kalcij karbonat, aluminij hidroksid, magnezij hidroksid, simetikon), suklarfat, antagonisti histaminskih H2 receptora (ranitidin, famotidin, cimetidin) te lijekovi koji inhibiraju rad protonske pumpe (pantoprazol, omeprazol, esomeprazol, lanzoprazol). Neki od navedenih lijekova dostupni su i bez recepta, no pritom je potreban oprez, tj. ako tegobe ne popuštaju potreban je pregled liječnika. Inhibitori protonske pumpe predstavljanju znatan napredak u liječenju gastritisa, no njihova preduga upotreba ima nuspojave, stoga ih treba koristiti tako dugo koliko preporuči specijalist ili liječnik obiteljske medicine.
Obzirom da je već pri prvoj gastroskopiji postavljena dijagnoza kroničnog gastritisa, radi se o promjenama na želucu koje traju duže vrijeme i čija je akutna faza vjerojatno kod vas prošla bez većih simptoma ili niste osobito obraćali pažnju na njihovu pojavu. Akutni gastritis može biti erozivni, flegmonozni ili infektivni (uslijed infekcije bakterijom H. pylori), pa tako i neliječeni akutni oblik gastritisa prelazi u odgovarajući kronični oblik bolesti. Erozivni gastritis je erozija želučane sluznice uzrokovan oštećenjem sluznične obrane. Erozija se najčešće manifestira akutnom pojavom krvarenja, ali može biti i subakutna i kronična, s neznatnim simptomima ili bez njih. Dijagnoza se postavlja endoskopski (gastroskopija). Liječi se potpornim mjerama uz uklanjanje provocirajućeg čimbenika pri čemu pomaže i prevencija sa supresorima lučenja kiseline. Potrebno je obratiti pažnju da se oštečenja nalaze u izlaznom dijelu želuca (regionis antralis), a poznato je da se rak želuca ne javlja se jednako često na svim dijelovima želuca. Češće se nalazi na izlaznom dijelu želuca (antrum) i na donjoj trećini tijela želuca nego na početnim i gornjim dijelovima želuca. Iz tog razloga je važno da uklonite potencijalne rizične faktore (gore navedene), istražite eventualno postojeću upalu H. pylori te uporno i dosljedno provedete uzročnu i simptomatsku terapiju.
Dodatak na prethodni odgovor: Što se tiče usporedbe dijagnoza iz obje gastrskopije, može se reći da nema bitne razlike jer Pangastritis chronica partim erosiva znači upala cijele sluznice želuca kod koje u jednom dijelu želuca postoje znaci erozije (oštećenja), što je pri drugoj gastroskopiji precizirano opisom na koji se dio želuca oštećenje (erozija) odnosi, a radi se o izlaznom dijelu (regio antralis) želuca.
Svako dobro!
Vaše pitanje je odgovoreno.
