Prevelika kilaža, kako ju smanjiti?

Postovanje!
Neznam kako bih zapocela,naime prije 2 godine sam imala problem sa plodnoscu,dijagnosticirani su mi policisticni jajnici i imunotireopatija. Jedino sto sam pila su belformin u kombinaciji sa folacinom.
U 3.mj 2019 ostajem trudna(sa 84kg) i do kraja trudnoce u Osjeckoj nuklearnoj svakih mjesec dana kontroliram hormone stitnjace koji su uvijek u granicama normale. 19.12.2019. Radjam zivog i zdravog djecaka 3700gr/51cm. Dobila sam puno kilograma u trudnoci. Na porod odlazim sa 113kg . Nakon poroda imam 94kg.
Djecak prva tri mjeseca ima grceve i sto zbog umora sto zbog pazenja na ishranu jer dojim padam na 89kg.
U mejduvremenu sinu grcevi prestaju,ja imam smanjeni apetit,ali se kilaza penje. Danas(11.8.)ja imam 101kg. Pijem dosta vode,sin ima 10-15podoja u 24h,manje jedem 1-2 dnevno jer nisam vise gladna. uzasno jako se znojim do te mjere da se moram presvlaciti. Dosta se krecem i sin mi je stalno u rukama
Brzo se umaram. Nakon poroda mi nitko nije rekao da trebam kontrolirati stitnjacu.
Trebam Vas savjet,dal da trazim upitnicu za vadjenje hormona i kontrolu stitnjace ili sto da radim.
Pocinjem brinuti za svoje zdravlje jer mi nije jasno odkud tolika kilaza,a smanjen apetit.
Unaprijed Vam se zahvaljujem

11.11.2020

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovana,
Svakako provjerite hormone štitnjače.
Žena tijekom trudnoće u prosjeku „dobije“ od 11,5 do 16 kg, a taj prirast na tjelesnoj masi odnosi se na povećanje maternice, rast dojki, volumena krvi i rezerva masnog tkiva, plodnu vodu, posteljicu, kao i rast fetusa.
U razdoblju netom nakon poroda zasigurno nije poželjno razmišljati o skidanju suvišnih kilograma. Tijelo se tada još uvijek oporavlja od poroda te mu je potrebno osigurati sve hranjive tvari i energiju. Osim toga, dojenje također zahtijeva dodatnu energiju, a dobra vijest je kako se majčino mlijeko proizvodi iz masnog tkiva pri čemu se troši velika količina energije i prazne pohranjene rezerve.
Povratak na tjelesnu masu prije začeća potrebno je promatrati kao dugoročan cilj, a kako se izgubljeni kilogrami ne bi i vratili, važno je usvojiti zdrave prehrambene navike i način života.
U nastavku vam donosimo nekoliko savjeta za zdravo mršavljenje nakon poroda.
• Postavite si realne ciljeve
Važno je osvijestiti kako se kilograma nakupljenih tijekom 9 mjeseci trudnoće nije moguće riješiti preko noći, već je nužno strpljenje. S dijetom je poželjno započeti dva do tri mjeseca nakon poroda, kada se tijelo oporavi, a za optimalno zdravlje preporučuje se tjedni gubitak kilograma od 0,5 do najviše 1 kg. To je moguće postići smanjenjem unosa energije za 500 kcal dnevno, no ne i hranjivih tvari.
• Birajte namirnice visoke nutritivne gustoće
Omjeri hranjivih tvari trebaju biti adekvatno zastupljeni, a pritom prednost treba dati hrani visoke nutritivne gustoće, koja je bogata vitaminima, mineralima i fitokemikalijama. Odličan izbor su namirnice poput sezonskog voća i povrća, cjelovitih žitarica te mahunarki, koje istovremeno obiluju i blagotvornim prehrambenim vlaknima. Pokazalo se da prehrana bogata vlaknima može biti od koristi u reguliranju tjelesne mase. Vlakna nemaju kalorijsku vrijednost, ali zbog sposobnosti vezanja vode mogu pridonijeti osjećaju sitosti te spriječiti prejedanje. Dodatno, hrana bogata vlaknima zahtijeva više žvakanja, pa osoba nije u mogućnosti unijeti velike količine hrane, a time i energije, u kratkom vremenu.
Pažnju je svakako potrebno obratiti i na unos kvalitetnih proteina koje nalazimo u nemasnom mesu, peradi, ribi i mahunarkama. Osim toga, važno je osigurati i unos izvora dragocjenih masnoća, poput masne ribe, maslinovog, repičinog i suncokretovog ulja te lanenih, bučinih i chia sjemenki. Navedene masnoće pridonose unosu vitamina A, D, E i K te esencijalnih masnih kiselina. I orašasto voće sadrži povoljan profil masnih kiselina stoga čini važan dio kvalitetne i uravnotežene redukcijske prehrane.
• Osigurajte dovoljan unos tekućine
Unos dovoljne količine vode od vitalne je važnosti za bilo koju osobu koja pokušava smršaviti. Osim što utječe na smanjenje unosa kalorija, adekvatan unos vode također može smanjiti i apetit.
Dojilje bi svakako trebale obratiti pažnju na dovoljan unos vode kako bi se nadoknadio gubitak tekućine potreban za proizvodnju mlijeka.
Tako se preporučuje da ukupan dnevni unos tekućine bude barem 1 do 2 litre, a dobar izbor predstavljaju izvorska voda, gazirana i negazirana mineralna voda, čajevi te svježe cijeđeni voćni i povrtni sokovi.
• Ne preskačite obroke
Cjelodnevna briga o novorođenčetu može otežati redovite obroke, no to je upravo ono što ne smijete zanemariti kako bi borba s kilogramima bila uspješna. Osim što preskakanje obroka i izgladnjivanje dovodi do konzumiranja većih količina hrane nego što biste inače pojeli da imate redovite obroke, ono može i ugroziti zdravlje.
Obrok koji nikako ne smijete preskakati je zajutrak. Brojna su istraživanja koja povezuju redovito zajutarkovanje i poželjnu tjelesnu masu. Prvi obrok može biti obilan i za zajutrak se ne obazirite na nikakva ograničenja. Večeru ne treba preskakati, ali neka bude skromnija. Iako istraživanja pokazuju da je važniji ukupan unos energije od toga kako hranu rasporediti tijekom dana, dobro je držati se ovih tradicionalnih savjeta.
• Redovita tjelesna aktivnost je poželjna
Početak ili povratak tjelesnoj aktivnosti prebrzo nakon poroda može štetiti vašem zdravlju. To ne znači da biste trebali samo sjediti kod kuće, već da treba izbjegavati naporno vježbanje prvih nekoliko mjeseci nakon poroda. Laganu šetnju možete prakticirati gotovo odmah nakon povratka kući sa prinovom. Postupno intenziviranje aktivnosti je preporučljivo 2 do 3 mjeseca nakon poroda, ali uz nadzor nadležnog liječnika. Ukoliko nemate vremena za posjete teretani ili sportske aktivnosti, potrudite se barem svakodnevno šetati noseći svoje dijete. Osim na liniji, ostvarit ćete i pozitivan učinak na emocionalnu vezu s djetetom.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mediteranska prehrana

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Cink

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minuteZnanstveno je utemeljeno da redovita konzumacija hrane bogate antioksidansima djeluje povoljno na zdravlje. Biljna hrana – voće, povrće, cjelovite žitarice, čaj, vino, čokolada, ekstra djevičansko maslinovo ulje i druge namirnice biljnog porijekla sadrži na stotine antioksidansa – vitamina, minerala i fitokemikalija – koji često djeluju sinergijski u borbi protiv štetnih slobodnih radikala. Antioksidacijsko djelovanje posjeduju […]

sladoled

Ljetna prehrana bez mitova: kako sačuvati zdravu probavu u toplim danima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjetni mjeseci donose promjene u prehrambenim navikama, a to nerijetko utječe i na naš probavni sustav. Često se preporučuje “lagana” hrana jer se vjeruje da probava ljeti radi sporije, no kod zdravih osoba ona funkcionira jednako dobro i u toplim uvjetima. Osjećaj težine nakon obroka zapravo je posljedica prekomjernog unosa masne hrane, nedovoljne hidracije i […]

Krv

Krv u stolici kod djeteta – je li to opasno?

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Omega-3 masne kiseline: ključni saveznici u zaštiti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOmega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), dugo su bile u fokusu znanstvenih i nutricionističkih rasprava kao potencijalno ključne tvari za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Njihov unos putem prehrane ili dodataka ribljeg ulja našao je svoje mjesto u međunarodnim smjernicama, ali znanstveni dokazi nisu uvijek bili jednoznačni. Prehrambene smjernice brojnih zemalja, […]

Nutricionizam

Kad tijelu ponestane željeza: vodič kroz simptome, uzroke i liječenje anemije

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteManjak željeza i anemija uzrokovana manjkom željeza predstavljaju velik zdravstveni problem u svijetu. Manjak željeza nastaje kada unos željeza nije dovoljan da zadovolji potrebe organizma ili da nadoknadi gubitke zbog bolesti, trudnoće ili drugih stanja. Apsolutni manjak željeza, koji se definira kao anemija uslijed nedostatka željeza (sideropenična anemija) znači da su tjelesne zalihe željeza stvarno […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?