Visok tlak

Imam 33 god i uvijek sam imala normalan tlak 115,120/70,80. Inace patim u posljednje vrijeme od stresa i anksioznosti ali nisam isla kod psihijatra. Prije 2tj sam osjetila pritisak u glavi i stezanje u oku,pomislila sam upala sinusa. Nakon antibiotika to nije prestalo. Jedne veceri sam dobila nekakav napad jako stezanje u glavi i prsima,zavrsila sam na hitnoj, dobila sam i napad panike jer sam se uplasila da dobivam mozdani. Dok sam dosla na hitnu malo sam se smirila, tlak je bio 150/95. Isla sam na rtg srca,sve u redu, no tlak i dalje je visok, varira, 150/95, nekad padne na 130/90. Pijem Byol Cor jedna tableta 1,25mg. Cekam nalaze za stitnjacu, slali su me i na to. Osjetim ponekad stezanje u vratu, iza u glavi…. mirujem, pokusavam bit mirna, prodje nakon pola sata. Ako je stitnjaca u redu zanima me sta onda? Pit tablete i dalje, ili ici na neke druge pretrage i kakve?

23.1.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

U vašem slučaju arterijska hiperetnzija je blažeg stupnja i ona se može uspješno liječiti. Stresne situacije mogu uzrokovati subjektivne poteškoće koje opisujete, a također mogu i doprinjeti višim vrijednostima krvnog tlaka. Vi dalje uzimajte preporučenu terapiju, a nakon rezultata pretraga Vaš liječnik obiteljske medicine će odlučiti o daljnjim pretragama kao što su Holter krvnog tlaka, ergometrija i o ev. promjeni terapije.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEvaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Šećer

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Ergometrija

Možete mi objasniti nalaz ergometrije?

Šećerna bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteViše od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li kratkotrajno naglo lupanje srca godinama nakon ablacije znak povratka tahikardije?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Je li dugogodišnje povišen MPV uz uglavnom uredne trombocite razlog za daljnju obradu ili zabrinutost?