Trčanje – lupanje srca, slabost, kratkoća daha

Dobro večer, poštovanje. Iimam 21 godinu. Imam svega 54 kile i visok sam 170cm. Moj problem je što ne mogu trčati jer odmah u istom trenu mi krene luđački srce nabijat, slabost, izgubim svu snagu u mišičima u tih 5 sekundi, kratkoća daha, borim se da dođem do zraka. Prije sam se bavio sportom (nogometom najviše) te i trčanjem, jedan dan konzumirao sam kavu i redbull i nije mi bilo dobro tu večer, crnilo mi se pred očima, užasan osječaj u glavi (nerealnost), srce mi je luđački nabijalo. Završio sam u bolnici Kbc Sestre Milosrdnice, no naime oni su rekli da je sa srcem sve u redu, dapače da imam sportsko srce. Sljedeči testovi koji su odrađeni u bolnici su: hodanje na pokretnoj traci, ekg srca, holter, noću sam nosio onu stvar na kaži prstu koja mjeri puls i jednu večer je krenulo svirat jer sam imao nizak puls oko 40-45 otkucaja u minuti. Evo ne znam šta da radim više, kome da se obratim? Vi ste mi jedina nada. I da sve ostalo mogu radit, hodanje uz brdo, vožnja bicikla, fizički rad sve sve mogu eto jedino trčanje ne i to me užasno živcira, pošto sam sportista i htio bi se i dalje sportom bavit, ne pijem, ne pušim, ne drogiram se. Prije sam pušio i pio, ali jako kratak period, godinu dana u vrh glave i to nisu bile neke ogromne količine, ali da sam svijestan da je i to bilo štetno, jesam. Imam disgnosticiranu bolest, kronični ostijomelitis i autoinfrsmatornu bolest kostiju, to je ustanovljeno prije nekih 8-9 godina, ali hvala Bogu nemam nikakvih problema što se kostiju tiče.

20.2.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Iz Vašeg teksta zaključujem da je učinjena sva neinvazivna obrada srca te nisu nađene bolesti srca. Ukoliko je i ergometrija pri maksimalnom opterećenju pokazala uredan nalaz, tada je potrebna daljnja medicinska obrada kako bi se ustanovilo što je uzrok netolerancije trčanja. Preporučujem da se javite pulmologu kako bi se učinila obrada pluća uz funkcionalne testove i spirometriju. Također, ukoliko imate kronični osteomijelitis i autoinflamatornu bolest, tada se obratite imunologu kako bi se isključila osim bolesti kostiju, eventualno vaskulopatija. Autoinflamatorna bolest može zahvatiti i pluća.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija

Treba li mijenjati terapiju za tlak ako i dalje postoje lupanje srca i osjećaj vrućine u glavi?

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Što može uzrokovati iznenadno lupanje srca i trzanje mišića u prsima te kada je potrebno napraviti dodatne pretrage?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute