Tranzitorna ishemijska ataka

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Prolazni ishemijski napad ili TIA je privremena blokada dotoka krvi u mozak. Javljaju se simptomi slični moždanom udaru koji su prolazni i obično traju kraće od pet minuta. Iako TIA ne uzrokuje trajnu štetu, to je “udar upozorenja” koji signalizira mogući moždani udar. Otprilike 1 od 3osobe koje imaju TIA-u s vremenom će doživjeti moždani udar, a otprilike polovica se dogodi unutar godinu dana nakon TIA-e.

TIA se razlikuje od moždanog udara i za razliku od moždanog udara ne uzrokuje odumiranje moždanog tkiva.

Gubitak protoka krvi u području mozga može biti uzrokovano:

– Krvnim ugruškom u arteriji mozga

– Krvnim ugruškom koji putuje u mozak s nekog drugog mjesta u tijelu (na primjer, iz srca)

– Ozljedom krvnih žila

– Suženjem krvne žile u mozgu ili krvne žile koja vodi krv do mozga

Koji su čimbenici rizika?

Svatko može imati TIA-u, ali rizik raste s godinama. Stope moždanog udara udvostručuju se svakih 10 godina nakon 55. godine. Visoki krvni talk, dijabetes, srčana bolest uključujući prvenstveno fibrilaciju atrija i neki nezdravi stilovi života poput pušenja dobro su poznati čimbenici rizika. Višak kilograma, pretilost, osobito prekomjerna težina u području trbuha, povećava rizik od moždanog udara i kod muškaraca i kod žena.

Koji su simptomi?

Prolazni ishemijski napad obično traje nekoliko minuta. Simptomi počinju iznenada. Većina znakova i simptoma nestaje unutar sat vremena, iako rijetko simptomi mogu trajati do 24 sata. Znakovi i simptomi TIA-e nalikuju onima koji se javljaju u ranoj fazi moždanog udara i mogu uključivati iznenadnu pojavu različitih simptoma

Upozoravajući znakovi su :

– Slabost, obamrlost ili paraliza udova jedne strane tijela

– Nejasan govor ili poteškoće u razumijevanju

– Ispadi vida

– Vrtoglavica, nestabilnost pri hodu

Osoba može imati više od jedne TIA-e, a znakovi i simptomi koji se ponavljaju mogu biti slični ili različiti ovisno o tome koje je područje mozga zahvaćeno.

Kako se dijagnosticira TIA?

TIA je hitno stanje koje treba biti procijenjeno od strane medicinskog osoblja. Potrebno je napraviti procjenu vitalnih znakova i testiranje funkcije mozga. Početna procjena uključuje neke brze testove koji pomažu u određivanju da li su moždan funkcije poput vida, govora, motorike, osjeta očuvane ili su oštećene. Otkucaji srca, krvni tlak također mogu pomoći u pružanju cjelokupne slike onoga što se događa. U okviru dijagnostičke obrade potrebno je učiniti vizualne prikaze mozga i krvnih žila koji uključuju snimanje magnetskom rezonancijom (MR) ili kompjuteriziranom tomografijom (CT) kako bi procijenio protok krvi i ocijenilo stanje samog moždanog tkiva. U okviru rutinske obrade radi se elektrokardiogram (EKG) radi procjene srčanog ritma. Ukoliko se sumnja da je uzrok TIA-e ugrušak iz srca također se radi UZV srca. U svih bolesnika potrebno je učiniti ultrazvučni pregled krvnih žila vrata kojim se prikazuje glavna arterija koja vodi krv od srca do mozga; karotidna arterija radi procjene eventualnog suženja ili okluzije. Rade se i druge pretrage za provjeru visokog krvnog tlaka, dijabetesa, visokog kolesterola i drugih uzroka i faktora rizika za TIA-u ili moždani udar.

Vrlo je bitno procijeniti čimbenike rizika za moždani udar kako bi odredila adekvatna terapija. Ordiniraju se lijekovi za razrjeđivanje krvi ili sprječavanje zgrušavanja poput acetilsalicilne kiseline, varfarina ili oralnih antikoagulansa izravnog djelovanja .U slučaju začepljenih vratnih arterija potrebno je ukloniti masne naslage (plakova) iz arterija koje krvlju opskrbljuju mozak (karotidna endarterektomija) . Visoki krvni tlak, bolesti srca, dijabetes, visoki kolesterol i poremećaji krvi liječit će se prema potrebi. Potrebno je promijenite način života kako bi se smanjio rizik od moždanog udara. Promjene uključuju prestanak pušenja, više vježbanja i konzumiranje zdravije hrane.

Kakva je prognoza?

TIA ne uzrokuju trajna oštećenja mozga. Ali TIA je znak upozorenja za mogući moždani udar u nadolazećim danima ili mjesecima. Neki ljudi koji imaju TIA doživjet će moždani udar unutar 3 mjeseca. Polovica ovih moždanih udara događa se tijekom 48 sati nakon TIA-e. Moždani udar se može dogoditi istog dana ili kasnije. Neki ljudi imaju samo jednu TIA, a drugi imaju više od jedne TIA-e. Rizik za za budući moždani udar smanjuje se kontrolom čimbenika rizika za cerebrovaskularnu bolest.

Prevencija

Kako bi se prevenirao mogući moždani udar potrebno je usvojiti zdrave životne stilove i uzimati lijekove za liječenje visokog krvnog tlaka ili visokog kolesterola.

Zdravi životni stilovi uključuju:

– Prestanak pušenja.

– Pridržavanja zdrave prehrane s malo masnoća i puno svježeg povrća i voća.

– Ne više od 1 do 2 alkoholna pića dnevno.

– Vježbanje najmanje 30 minuta dnevno, većinu dana u tjednu.

– Kontrole razine kolesterola u krvi.

– Kontrole krvnog tlaka.

Prolazni ishemijski napad (TIA) je privremeno razdoblje simptoma sličnih onima kod moždanog udara. TIA obično traje samo nekoliko minuta i ne uzrokuje trajna oštećenja. Često nazivana malim moždanim udarom, TIA može biti upozorenje na budući moždani udar i prilika da se on spriječi. TIA je hitan medicinski slučaj i vrlo je bitno ne ignorirati simptome samo zato što su prolazni jer oni mogu biti upozorenje na budući moždani udar.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Vrtoglavica

Zašto se vrtoglavice i osjećaj nestabilnosti nastavljaju mjesecima nakon liječenja vrtoglavice?

Halucinacije shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

San shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]

Omega 3 masne kiseline Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Porod

Što može uzrokovati dugotrajnu vrtoglavicu tipa ljuljanja i nestabilnosti nakon poroda uz uredne pretrage?

Funkcionalna magnetska rezonancija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Što znači nalaz opsežnog kalcifikata falksa cerebri na MR-u mozga i može li biti povezan s glavoboljama i dvoslikama?

Neurologija shutterstock_2220055561

Kako živjeti s „mental fog-om“?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2302169179

Mental fog

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što znače nalazi kortikalne atrofije i organske cerebralne disfunkcije kod mlađe osobe s poremećajima pamćenja?

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute