Tranzitorna ishemijska ataka

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Prolazni ishemijski napad ili TIA je privremena blokada dotoka krvi u mozak. Javljaju se simptomi slični moždanom udaru koji su prolazni i obično traju kraće od pet minuta. Iako TIA ne uzrokuje trajnu štetu, to je “udar upozorenja” koji signalizira mogući moždani udar. Otprilike 1 od 3osobe koje imaju TIA-u s vremenom će doživjeti moždani udar, a otprilike polovica se dogodi unutar godinu dana nakon TIA-e.

TIA se razlikuje od moždanog udara i za razliku od moždanog udara ne uzrokuje odumiranje moždanog tkiva.

Gubitak protoka krvi u području mozga može biti uzrokovano:

– Krvnim ugruškom u arteriji mozga

– Krvnim ugruškom koji putuje u mozak s nekog drugog mjesta u tijelu (na primjer, iz srca)

– Ozljedom krvnih žila

– Suženjem krvne žile u mozgu ili krvne žile koja vodi krv do mozga

Koji su čimbenici rizika?

Svatko može imati TIA-u, ali rizik raste s godinama. Stope moždanog udara udvostručuju se svakih 10 godina nakon 55. godine. Visoki krvni talk, dijabetes, srčana bolest uključujući prvenstveno fibrilaciju atrija i neki nezdravi stilovi života poput pušenja dobro su poznati čimbenici rizika. Višak kilograma, pretilost, osobito prekomjerna težina u području trbuha, povećava rizik od moždanog udara i kod muškaraca i kod žena.

Koji su simptomi?

Prolazni ishemijski napad obično traje nekoliko minuta. Simptomi počinju iznenada. Većina znakova i simptoma nestaje unutar sat vremena, iako rijetko simptomi mogu trajati do 24 sata. Znakovi i simptomi TIA-e nalikuju onima koji se javljaju u ranoj fazi moždanog udara i mogu uključivati iznenadnu pojavu različitih simptoma

Upozoravajući znakovi su :

– Slabost, obamrlost ili paraliza udova jedne strane tijela

– Nejasan govor ili poteškoće u razumijevanju

– Ispadi vida

– Vrtoglavica, nestabilnost pri hodu

Osoba može imati više od jedne TIA-e, a znakovi i simptomi koji se ponavljaju mogu biti slični ili različiti ovisno o tome koje je područje mozga zahvaćeno.

Kako se dijagnosticira TIA?

TIA je hitno stanje koje treba biti procijenjeno od strane medicinskog osoblja. Potrebno je napraviti procjenu vitalnih znakova i testiranje funkcije mozga. Početna procjena uključuje neke brze testove koji pomažu u određivanju da li su moždan funkcije poput vida, govora, motorike, osjeta očuvane ili su oštećene. Otkucaji srca, krvni tlak također mogu pomoći u pružanju cjelokupne slike onoga što se događa. U okviru dijagnostičke obrade potrebno je učiniti vizualne prikaze mozga i krvnih žila koji uključuju snimanje magnetskom rezonancijom (MR) ili kompjuteriziranom tomografijom (CT) kako bi procijenio protok krvi i ocijenilo stanje samog moždanog tkiva. U okviru rutinske obrade radi se elektrokardiogram (EKG) radi procjene srčanog ritma. Ukoliko se sumnja da je uzrok TIA-e ugrušak iz srca također se radi UZV srca. U svih bolesnika potrebno je učiniti ultrazvučni pregled krvnih žila vrata kojim se prikazuje glavna arterija koja vodi krv od srca do mozga; karotidna arterija radi procjene eventualnog suženja ili okluzije. Rade se i druge pretrage za provjeru visokog krvnog tlaka, dijabetesa, visokog kolesterola i drugih uzroka i faktora rizika za TIA-u ili moždani udar.

Vrlo je bitno procijeniti čimbenike rizika za moždani udar kako bi odredila adekvatna terapija. Ordiniraju se lijekovi za razrjeđivanje krvi ili sprječavanje zgrušavanja poput acetilsalicilne kiseline, varfarina ili oralnih antikoagulansa izravnog djelovanja .U slučaju začepljenih vratnih arterija potrebno je ukloniti masne naslage (plakova) iz arterija koje krvlju opskrbljuju mozak (karotidna endarterektomija) . Visoki krvni tlak, bolesti srca, dijabetes, visoki kolesterol i poremećaji krvi liječit će se prema potrebi. Potrebno je promijenite način života kako bi se smanjio rizik od moždanog udara. Promjene uključuju prestanak pušenja, više vježbanja i konzumiranje zdravije hrane.

Kakva je prognoza?

TIA ne uzrokuju trajna oštećenja mozga. Ali TIA je znak upozorenja za mogući moždani udar u nadolazećim danima ili mjesecima. Neki ljudi koji imaju TIA doživjet će moždani udar unutar 3 mjeseca. Polovica ovih moždanih udara događa se tijekom 48 sati nakon TIA-e. Moždani udar se može dogoditi istog dana ili kasnije. Neki ljudi imaju samo jednu TIA, a drugi imaju više od jedne TIA-e. Rizik za za budući moždani udar smanjuje se kontrolom čimbenika rizika za cerebrovaskularnu bolest.

Prevencija

Kako bi se prevenirao mogući moždani udar potrebno je usvojiti zdrave životne stilove i uzimati lijekove za liječenje visokog krvnog tlaka ili visokog kolesterola.

Zdravi životni stilovi uključuju:

– Prestanak pušenja.

– Pridržavanja zdrave prehrane s malo masnoća i puno svježeg povrća i voća.

– Ne više od 1 do 2 alkoholna pića dnevno.

– Vježbanje najmanje 30 minuta dnevno, većinu dana u tjednu.

– Kontrole razine kolesterola u krvi.

– Kontrole krvnog tlaka.

Prolazni ishemijski napad (TIA) je privremeno razdoblje simptoma sličnih onima kod moždanog udara. TIA obično traje samo nekoliko minuta i ne uzrokuje trajna oštećenja. Često nazivana malim moždanim udarom, TIA može biti upozorenje na budući moždani udar i prilika da se on spriječi. TIA je hitan medicinski slučaj i vrlo je bitno ne ignorirati simptome samo zato što su prolazni jer oni mogu biti upozorenje na budući moždani udar.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Cerebrovaskularna bolest

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Mozak

Mogu li imati tumor na mozgu zbog glavobolja?

Namirnice

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Žeđ

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

AVM

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Vrtoglavica

Zašto imam vrtoglavicu?

Iz iste kategorije

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

MR mozga i lezije – što to znači?

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]

Neurologija

Na što ukazuje MR mozga koji sam radila?

Neurologija

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

Neurologija

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]