tahikardija

Poštovani,prije 9 godina mi je otkrivena tahikardija(lijecnicki za vozacki)nisam nikada imala problema iako sam tada trebala piti beta blokatore ali nisam jer sam se dobro osjecala.Rodila sam prije 7 mj i prije 2 mj sam zavrsila na hitnoj zbog ubrzanog rada srca i panika me uhvatila.Kada sam dosla na hitnu vec se sve smirilo ali je na ekg zabiljezena tahikardija.Nosila sam holter i zabiljezeno je 11% ves ,pojedinacnih iz RVOT.tre 0,2% SVES sinus ritam 44-134/min.Mene zapravo brine sto u stanju mirovanja mi srce krene toliko lupati kao da ce isk9citi i onda s uplasim pa bude jos gore.Imala sam carski i pod anastezijom su otkucaj8 bili 140 to mi je dok rekao da napomenem.Koje je vase misljenje?

26.9.2018

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Zbog ubrzanog srčanog ritma liječnik Vam je preporučio terapiju. Preporučeni lijek smanjuje učestalost javljanja tahikardija. Bilo bi dobro ipak poslušati savjet liječnika i uzimati preporučenu terapiju, nas taj način napadaji tahikardije mogu nestati ili se javljati izuzetno rijetko. U slučaju da lijekovi nemaju učinka na tahikardiju tada se koriste i druge metode liječenja tzv. nefarmakološko liječenje srčanih aritmija. Nalaz Holter EKG-a pokazuje srčanu aritmiju (VES) za koju b bilo dobro uzimati preporučeni lijek. Ako konzumirate previše crne kave na dan ili ste pušač bilo bi dobro da smanjite konzumiranje kave i prestanete pušiti. Kofein i nikotin utječu na pojavnost srčanih aritmija.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija

Što učiniti kod djeteta sa sinkopama i bolovima u prsima unatoč urednim nalazima?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Može li osjećaj topline i “lažne utrnulosti” u ruci bez slabosti biti posljedica iritacije živca ili položaja tijela?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]