Smrt kod ugradnje stenta

Lijep pozdrav…slučaj je sljedeći: kod mog oca je nakon infrakta miokarda prije 15 godina, recidiva prije 5 godina te dijagnoze stabilne angine pektoris, pozitivne rezerve, učinjena koronografija te je dijagnosticirana ishemična trozilna aster. koronarna bolest srca sa začepljenjem od 97 % te na dva mjesta 100%. Predložen je na konzilij koji je tražio spect miokarda, kod kojeg je zaključeno da je revirzibilan postupak mogući te je predložena ugradnja stenta…kod samog postupka ugradnje stenta desila se tromboza stenta te pokušaj reanimacije nije bio uspješan i nastupila je srčana smrt. Iz kojeg razloga je odlučena ugranja stenta ako je postojala tolika vjerojatnost srčane smrti?
Pod drugo – moje pitanje je više Vaše objašnjenje zbog kojih razloga je došlo do tako rijetke komplikacije i smrti jer dokt. kardiologije nije bio raspoložen da mi razjasni smrt osim odgovora “doživio je infarkt i umro je”.
Pošto je moja uloga u njegovom liječenju bila velika, molim Vas za objašnjenje jer mislim da smo možda izabrali krivi pristup liječenju te da smo trebali ostati na medikamentnoj terapiji.
Unaprijed hvala.

20.5.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

koronarna bolest srca može se liječiti perkutanom koronarnom intervencijom (PCI) s ugradnjom stenta ili kirurškim putem, tj. premoštenjem koronarnih arterija (engl. bypass) uz medikamentnu terapju. Za svaki način liječenja postoje indikacije i odluka o modalitetu liječenja, donosi se na konziliju.  Komplikacije kod takvih zahvata su moguće, a zašto su one nastale i zašto je odlučeno o takvom načinu liječenja ja ne mogu odgovoriti. Odgovore na ova pitanja mogu dati liječnici koj su sudjelovali u liječenju. Tako da ne mogu odgovoriti na pitanje i dati Vam objašnjenje zašto je došlo do smrtnog ishoda. Ako se radilo o infarktu, nažalost kod akutnog infarkta imamo smrtni ishod unatoč intervencijskim zahvatima, primijenjenim lijekovima i reanimaciji.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bolest

Molim mišljenje na nalaz krvi

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteViše od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Bolest

Infektivna mononukleoza – ‘bolest poljupca’

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteInfektivna mononukleoza je zarazna bolest uzrokovana Ebstein-Barr virusom. Čovjek je jedini prirodni domaćin ovog virusa, a bolest se širi neposrednim kontaktom sa slinom oboljelog. Najčešće obolijevaju adolescenti i mlađi odrasli, a bolest se popularno naziva i ‘bolest poljupca’. Uzročnik infektivne mononukleoze Sindrom infekcijske mononukleoze najčešće je uzrokovan virusima, na prvom je mjestu Ebstein-Barr virus (EBV), […]

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Što znači Holter EKG nalaz s čestim VES-ovima nakon ranije urađene ablacije srca?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zašto se ubrzani otkucaji srca vraćaju nakon prestanka terapije iako su nalazi uredni?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]