Dijagnosticiran mi je prolaps mitralne valvule. Uzimam terapiju, ali imam opet problem sa srcem, lupa mi i nemam zraka. Je li možda razlog terapija koju uzimam?

Poštovanje,
Rođena sam 1955g.U 32.g života kardiolog mi je dijagnosticirao prolapse valvule mitralis i propisao mi Propranolol 40 mg 2×1 dnevno.Išla sam redovno na kontrolu ali bila su dva poznatija liječnika na UKC Tuzla .Jedan je radio sa UZ drugi sa ehikardiogramom te se nisu mogli usaglasiti oko dijagnoze.Postoji neki klik ali nije dovoljno izražen da bi se nazvao prolaps mitralnog zaliska.U ratu je nažalost,jedan ljekar umro a drugi otišao iz Tuzle zbog rata Oosljednji put sam bila kod kardiologa u ratu.Rejka sam mu da mi sve lupa,i da mi to stvara problem s disanjem.Vječito mi fali kisika.Uradio je UZ srca rekao da postoji taj klik i da mi je srce malo uvećano .To je bilo 2994.Nisan više išla jardiologu na kontrolu ali sam redovno pila propranolol.Ove godine sam operisala tumor na kičmi.Ostala sam nepokretna,izgubila pamćenje od prije operacije do 15/6. ove godine Ored operaciju išla sam internisti na prikupljanje potrebnih mišljenja.Doktoruca mi je rekla da imam visok pritisak (160/100) i rekla mi da pijem prenesu.Napominjem da mi je pritisak uvijek bio 120/80.Uz terapiju oropranololom nisam osjećala nikakve smetnje Nisam joj rekla za prolaps i da pijem Propranolol.Zbig stanja u kakvom sam bila poslije operacije nisam ni znala ništa,bila sam ,kažu,skroz nezainteresirana,konfuzna.Nekako sam saznala da mi daju od lijekova i propranolol i hipresin .Sad opet imam problema sa srcem,lupa mi i nemam zraka.Šra bi moglo biti uzrok tome.Jesu li ta dva lijeka kontraindikativna jedan drugom.Molim vaše mišljenje?

19.9.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Hypressin i Prenessa su isti lijekovi, odnosno radi se o lijeku koji se zove perindopril i spada u skupinu ACE inhibitora. Koristi se za liječenje arterijske hipertenzije.

Propranolol je lijek koji spada u skupinu beta blokatora. Možete uzimati i propranolol i perindopril. Ukoliko imate osjećaj lupanja srca i nedostatka zraka, javite se internisti jer ćete vjerojatno trebati ponoviti neke pretrage i korigirat će vam terapiju (propranolol već dugo uzimate i vjerojatno će vam zamijeniti taj lijek za neki drugi iz iste skupine). Tegobe se mogu javiti zbog nepravilnog srčanog ritma i nereguliranog arterijskog tlaka (kontrolirajte redovito arterijski tlak). Svakako prekontrolirajte krvnu sliku, hormone štitnjače. Kad odete na kontrolu kod interniste ili kardiologa, ponesite sa sobom oba lijeka i dosadašnju medicinsku dokumentaciju kako bi liječnik točno znao od čega se liječite, koje lijekove uzimate i u kojim dozama.

Lijepi pozdrav

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

24 satni holter

MR srca

Dijagnoza arterijske hipertenzije

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Starenje

Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Antihipertenzivna terapija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]