izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame. 

Pročelnica je Zavoda za psihoterapiju, a u svom svakodnevnom kliničkom radu provodi individualnu i grupnu psihoterapiju. Sudjeluje u provođenju nastave i edukacije na poslijediplomskim studijima, edukaciji medicinskih sestara i radnih terapeuta. Mentorica je specijalizantima psihijatrije u obaveznoj edukaciji iz psihoterapije, kao i edukantima psihodrame. Suvoditeljica je predmeta Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nositeljica predmeta Psihijatrija u sklopu edukacije Propedeutika psihoterapije te predmeta Psihodrama i Sociodrama na Poslijediplomskom specijalističkom studiju Kreativne terapije u suradnji Umjetničke akademije i Medicinskog fakulteta u Osijeku. 

Aktivna je u stručnim društvima kao članica upravnog odbora Hrvatske psihoterapijske komore, edukativnog odbora Centra za psihodramu, Hrvatskog psihijatrijskog društva (HPD),  Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Psihijatrija

Psihički poremećaji i kardiovaskularne bolesti, 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Osim depresivnog i anksioznog poremećaja, jedna od mogućih posljedica infarkta miokarda jest i razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja. Ranije se posttraumatski stresni poremećaj uglavnom povezivao s izlaganjem.

Psihijatrija

Molim Vas savjet kako pristupiti nekome tko je u depresiji i kako ga potaknuti da potraži pomoć

Psihijatrija

Anksiozni (izbjegavajući) poremećaj ličnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Izbjegavajući poremećaj ličnosti u prvom redu karakterizira preosjetljivost, socijalno inhibirano ponašanje, osjećaj neadekvatnosti te izbjegavanje društvenih kontakata radi straha od posramljivanja, kritiziranja ili odbacivanja.

Psihijatrija

Histrionični poremećaj ličnosti, 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Osobe s ovim poremećajem karakteriziraju intenzivne, nestabilne emocije i iskrivljena slika o sebi. Njihovo samopoštovanje ne dolazi iz pravog osjećaja vlastite vrijednosti već ovisi o potvrdi drugih osoba.

Psihijatrija

Histrionični poremećaj ličnosti, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uzrok ovog poremećaja obično se objašnjava biopsihosocijalnim modelom, što znači da u nastanku sudjeluju biološki i genetski, socijalni i psihosocijalni čimbenici. To uključuje interakcije u koje osoba ulazi tijekom ranog razvoja s obitelji.

Psihijatrija

Antidepresivi i debljanje – molim savjet

Psihijatrija

Psihički poremećaji i kardiovaskularne bolesti, 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Psihički poremećaji koji se javljaju kao posljedica tjelesnih bolesti čine značajan zdravstveni problem, no radi fokusiranosti na liječenje tjelesnih simptoma često su zanemarivani i nedovoljno prepoznati. Podsjetimo da koronarna bolest predstavlja najčešći uzrok.

Psihijatrija

Pasivno-agresivni poremećaj ličnosti, 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Pasivno-agresivan način ponašanja odnosi se na način ponašanja u stresnim ili frustrirajućim situacijama, a manifestira se kroz specifičan (indirektan) način izražavanja ljutnje prema drugima.

Psihijatrija

Pasivno-agresivni poremećaj ličnosti, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Pasivno-agresivne osobe su nestalne, neodlučne, kontradiktornih emocija i ponašanja, neobične i nepredvidljive. Ambivalentnost u odnosima rezultat je konflikta između njihove potrebe da ovise o drugima.

Psihijatrija

Poremećaji prehrane 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Anoreksija nervoza je poremećaj prehrane kojeg tipično karakteriziraju sljedeći simptomi: uporno odbijanje održavanja tjelesne težine unutar normalnih granica, ekstremno držanje dijete koje je obično udruženo s pretjeranim vježbanjem.

Psihijatrija

Poremećaj prehrane 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U sklopu bulimije nervose javljaju se ponavljajuće epizode jedenja neuobičajeno velikih količina hrane, nad kojima osoba teško uspostavlja kontrolu. Nakon prejedanja osoba na različite načine pokušava poništiti raniji čin, što uključuje izazivanje povraćanja, gladovanje, pretjerano vježbanje, korištenje diuretika ili laksativa.

Psihijatrija

Postoji li neki kviz kojim bi se mogao dijagnosticirati određeni poremećaj?