Upoznajte naš stručni tim

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je specijalizacijom iz psihijatrije te edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame. 

Stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo stekla je 2012. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Subspecijalistica je psihoterapije.

Nositeljica je kolegija Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta. Supervizorica je i mentorica specijalizantima psihijatrije iz psihoterapije u sklopu specijalizacije iz psihijatrije te supervizorica edukantima psihodrame i integrativne psihoterapije. Sudjeluje u provođenju edukacije iz psihodramske psihoterapije, organizatorica je različitih psihoterapijskih radionica, a niz godina objavljuje članke o psihičkim poremećajima i mentalnom zdravlju za više dnevnih novina i časopisa.  

Autorica je i koautorica više stručnih i znanstvenih radova. Sudjelovala je u provođenju više stručnih i znanstvenih istraživanja i projekata. Predsjednica je Hrvatskog psihijatrijskog društva. Aktivna je u stručnim društvima kao članica edukativnog odbora Centra za psihodramu, Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP). Članica je Društva hrvatskih književnika. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Psihijatrija

Dugotrajni bolovi – molim Vaš savjet

Psihijatrija

Žalovanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProces koji se javlja kao reakcija na gubitak važne osobe ili nečega što za nas ima važan emocionalan značaj, naziva se žalovanje. Ako je gubitak veći, intenzivniji je osjećaj tuge koji se javlja.
Psihijatrija

Žalovanje, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNakon gubitka voljene osobe često postoji želja za osamljivanjem i zatvaranje u sebe, no u procesu žalovanja važni su podrška obitelji, prijatelja, iskazivanje osjećaja.
Psihijatrija

Akutni stresni poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni stresni poremećaj je prolazAkutni stresni poremećaj je prolazni poremećaj koji se razvije kao posljedica izloženosti traumatskim situacijama, odnosno fizičkom ili psihičkom stresu. Obično prolazi nakon nekoliko sati ili dana.
Psihijatrija

Poremećaj prilagodbe

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoremećaj prilagodbe je stanje koje nastaje kada se osoba ne može prilagoditi nekoj novonastaloj životnoj situacija koja uključuje veliku promjenu u životu ili gubitak. Različiti stresni događaji ili teške životne situacije.
Psihijatrija

Psihički poremećaji i kardiovaskularne bolesti, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasičnim biološkim čimbenicima kardiovaskularnog rizika moguće je objasniti nastanak tek oko 50% kardiovaskularnih bolesti. Pretpostavlja se da važnu ulogu u razvoju ovih bolesti ima mentalni stres.
Psihijatrija

Kako si pomoći kod nesanice?

Psihijatrija

Psihički poremećaji i kardiovaskularne bolesti, 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOsim depresivnog i anksioznog poremećaja, jedna od mogućih posljedica infarkta miokarda jest i razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja. Ranije se posttraumatski stresni poremećaj uglavnom povezivao s izlaganjem.
Psihijatrija

Anksiozni (izbjegavajući) poremećaj ličnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIzbjegavajući poremećaj ličnosti u prvom redu karakterizira preosjetljivost, socijalno inhibirano ponašanje, osjećaj neadekvatnosti te izbjegavanje društvenih kontakata radi straha od posramljivanja, kritiziranja ili odbacivanja.
Psihijatrija

Anksioznost i terapija – molim Vaš savjet

Psihijatrija

Histrionični poremećaj ličnosti, 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOsobe s ovim poremećajem karakteriziraju intenzivne, nestabilne emocije i iskrivljena slika o sebi. Njihovo samopoštovanje ne dolazi iz pravog osjećaja vlastite vrijednosti već ovisi o potvrdi drugih osoba.
Psihijatrija

Histrionični poremećaj ličnosti, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUzrok ovog poremećaja obično se objašnjava biopsihosocijalnim modelom, što znači da u nastanku sudjeluju biološki i genetski, socijalni i psihosocijalni čimbenici. To uključuje interakcije u koje osoba ulazi tijekom ranog razvoja s obitelji.