Psihički sindromi uzrokovani interferonom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Interferon se primjenjuje u liječenju kroničnog hepatitisa C te različitih malignoma.

Tijekom liječenja interferonom mogu se javiti različite nuspojave. Kao najčešća  nuspojava ističe se depresija, no opisani su i drugi sindromi. Nakon početne primjene visokih doza može se javiti akutno konfuzno stanje, dok se depresivni sindrom obično javlja postepeno i polako tijekom liječenja. Kao puno rjeđa komplikacija navodi se manično stanje. Općenito možemo reći da su nuspojave češće prilikom intravenske i intracerebrovaskularne primjene interferona, nego kod subkutane primjene.

Akutno konfuzno stanje karakterizirano je somnolencijom, dezorijentacijom, otežanim govorom, halucinacijama, psihotomotornom usporenošću, a moguća je i pojava parkinsonizma. U liječenju se preporučuju tipični (konvencionalni) i atipični antipsihotici, dok se benzodiazepini ne preporučuju. Tijekom liječenja ovom akutnog stanja važna je ugodna okolina, kao i adekvatan kontakt s medicinskim osobljem što bolesniku pruža osjećaj sigurnosti.

Velik broj istraživanja govori o značajnoj učestalosti pojave depresivnih sindroma kao posljedica primjene interferona, a premda je interferon direktan uzročnik, simptomi ovog depresivnog sindroma ne razlikuju se od velikog depresivnog poremećaja. Ponekad mogu biti prisutni samo određeni depresivni simptomi. Često su prisutni opća slabost, nesanica, gubitak apetita, osjećaj umora i iscrpljenosti. Da li će netko posljedično razviti depresivni sindrom ovisi o premorbidnim čimbenicima (posebno prethodno postojanje nekog psihijatrijskog poremećaja) i trajanju liječenja interferonom.

No, važno je napomenuti da sve navedeno ne isključuje mogućnost liječenja interferonom, posebno ako je raniji psihijatrijski poremećaj u stabilnoj fazi. Usprkos značajnoj učestalosti preporuka nije rutinsko uvođenje antidepresiva jer se time bolesnici samo izlažu mogućim nuspojavama i većem broju medikamenata. Primjena antidepresiva prije nego započne interferonsko liječenje preporučuje se kod bolesnika koji su već ranije bolovali od depresije ili inače imaju visok rizik za razvoj depresivnog poremećaja. U slučaju da su depresivni simptomi udruženi sa suicidalnim mislima, prekida se liječenje interferonom. Od antidepresiva se preporučuju inhibitori ponovne pohrane serotonina te antidepresivi noradrenalinsko-dopaminskog mehanizma djelovanja.

U određenog broja bolesnika moguća je pojava hipomaničnih ili maničnih simptoma (povišeno raspoloženje, osjećaj umora, razdražljivost), a ponekad je moguća pojava i psihotičnih simptoma. U slučaju da se bolesnik već liječi antidepresivima, treba ih hitno ukinuti, a prekida se i liječenje interferonom. Od medikamenata se preporučuju litij, karbamazepin, valproična kiselina, atipični antipsihotici. Zbog mogućih navedenih psihičkih komplikacija kao posljedica liječenja interferonom, važna je procjena psihijatra prije, ali i tijekom terapije interferonom te što ranije započinjanje liječenja navedenih komplikacija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Probiotik

Je li ovaj probiotik dobar za osobu koja je imala karcinom debelog crijeva?

Rosacea

Rosacea: okidači, simptomi i načini smirivanja crvenila

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRosacea je kronična kožna bolest koja je vrlo česta. Karakterizira ju crvenilo sredine lica te hiperplazija vezivnog tkiva kože i lojnih žlijezda. U procesu nastanka rozacee sudjeluju upalne i vaskularne stanice, pa se u liječenju nastoji smanjiti upala i podražljivost krvnih žilica lica. Crvenilo ne mora uvijek biti tipično izraženo na sredini lica i jednako […]

Duhanski dim

Nikotin i koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNikotin je sastojak duhanskog dima i jedan je od najačih biljnih otrova koji djeluje na mozak, ali i na druge organe poput kože. Duhanski dim sadrži više od 1500 sastojaka koji utječu na tijelo, pa tako i na kožu. Nikotin je odgovoran za nastanak ovisnosti o pušenju, koja se smatra teškom ovisnošću – čak težom […]

Zatajivanje srca

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

CT

Može li trnjenje lica i peckanje u glavi biti posljedica vratne kralježnice uz uredan CT?

Bulozni impetigo

Impetigo

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteImpetigo je površinska bakterijska infekcija kože, najčešće uzrokovana Staphylococcus aureus i/ili Streptococcus pyogenes. Češće se javlja kod djece, osobito ljeti, u toplim i vlažnim uvjetima, a prenosi se izravnim kontaktom ili preko zaraženih predmeta. Iako obično nije opasan, vrlo je zarazan i zahtijeva pravodobno liječenje kako bi se spriječile komplikacije i širenje. Impetigo se najčešće […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]