Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame.
Pročelnica je Zavoda za psihoterapiju, a u svom svakodnevnom kliničkom radu provodi individualnu i grupnu psihoterapiju. Sudjeluje u provođenju nastave i edukacije na poslijediplomskim studijima, edukaciji medicinskih sestara i radnih terapeuta. Mentorica je specijalizantima psihijatrije u obaveznoj edukaciji iz psihoterapije, kao i edukantima psihodrame. Suvoditeljica je predmeta Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nositeljica predmeta Psihijatrija u sklopu edukacije Propedeutika psihoterapije te predmeta Psihodrama i Sociodrama na Poslijediplomskom specijalističkom studiju Kreativne terapije u suradnji Umjetničke akademije i Medicinskog fakulteta u Osijeku.
Aktivna je u stručnim društvima kao članica upravnog odbora Hrvatske psihoterapijske komore, edukativnog odbora Centra za psihodramu, Hrvatskog psihijatrijskog društva (HPD), Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP).
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIako i takozvane “negativne narcise” karakterizira zaokupljenost sobom, oni su zarobljeni u mržnji prema sebi. Kao što je rečeno, kod narcisa se ispod naoko okrutnog stava i samoorijentiranosti, radi čega mogu izgledati hladno i bezosjećajno, krije izrazita narcistička ranjivost.
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEmocionalni nestabilni poremećaj osobnosti spada u skupinu psihijatrijskih poremećaja koji se nazivaju poremećaji ličnosti, a karakterizirani su pretežno fiksiranim načinom reagiranja i međusobnog uspostavljanja odnosa.
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOvisni poremećaj ličnosti (ili pasivno-ovisni poremećaj) jedan je od tipova poremećaja ličnosti, a karakterizira ga osjećaj bespomoćnosti, submisivnosti, potrebom osobe da se drugi za njega/nju brinu, nesposobnošću donošenja odluka i potrebom za stalnom podrškom.
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDa bi se prema psihijatrijskoj klasifikaciji mogla postaviti dijagnoza shizofrenije moraju biti prisutni neki od navedenih simptoma: jeka misli, umetanje ili oduzimanje misli i emitiranje misli; sumanute ideje upravljanja, utjecaja ili pasivnosti koje se odnose na tijelo ili kretanje udova ili specifične misli, postupke ili osjećaje te sumanuto percipiranje.