Temeljem preporuka EU od početka veljače 2024. pokrenut je, na inicijativu Ministarstva zdravstva i Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo te stručnog povjerenstva Nacionalni program rane detekcije raka prostate. Program je pokrenut obzirom da je rak prostate treći uzrok smrtnosti od malignih bolesti u muškoj populaciji i time predstavlja javno-zdravstveni problem koji zahtijeva sustavni pristup. Posebni program implementirat će se i provesti sa svrhom ocjenjivanja izvedivosti i djelotvornosti provedbe organiziranog programa probira na nacionalnoj razini imajući na umu učinkovitost, financijsku isplativost i preporuke stručnih institucija.
Posebni program bit će usmjeren na muškarce životne dobi od 55 do 69 godina koji nikada nisu bolovali od raka prostate i koji nisu radili pretragu PSA (prostata specifični antigen) u zadnjih 12 mjeseci. Ovaj program provodit će se na teritoriju Grada Zagreba, a u provedbi sudjeluju domovi zdravlja Grada Zagreba, KBC Zagreb i KBC Sestre milosrdnice te neke poliklinike, a sponzor čitavog programa je zagrebačka pivovara. Cilj Posebnog programa je provesti probir na rak prostate među 10 000 muškaraca u životnoj dobi u kojoj je pojavnost raka prostate relativno velika. Muškarci iz ciljne populacije bit će pozvani od strane obiteljskih liječnika na besplatnu pretragu PSA te, u slučaju potrebe, a prema zadanim smjernicama, i na besplatne daljnje pretrage. Rak prostate najčešći je novodijagnosticirani rak u muškaraca u Hrvatskoj. To je treći najčešći zloćudni uzrok smrti u muškaraca, nakon raka pluća te raka debelog i završnog crijeva. Program za probir i rano otkrivanje raka prostate u Hrvatskoj jedan je od najvažnijih koraka u borbi protiv ove bolesti.
Program se temelji na besplatnom testiranju PSA markerom i kliničkim (digitorektalnim) pregledom ispitanika od strane kvalificiranog urologa. Ovdje valja napomenuti kako niti PSA, a ni digitorektalni pregled nisu dijagnostički testovi poput testa na trudnoću koji ima samo samo dva moguća ishoda: trudna je – nije trudna. Navedeni test i klinički pregled ukazuju samo na potencijalni rizik od raka prostate i to u populaciji muškaraca koja je načelno pod većim rizikom od te bolesti. Radi se, dakle, o probiru (engl. – screening).
Što je probir? Sustavni, populacijski ili masovni probir za sada se provodi u RH, a on se odnosi na pregled svih asimptomatskih muškaraca u rizičnoj populaciji i obično ga potiču zdravstvene službe. Ovdje se, za sada, radi o tzv. ranom otkrivanju ili oportunističkom probiru kojeg inicira sam bolesnik na temelju zdravstvene informiranosti ili njegov liječnik obiteljske medicine. Takva praksa postoji i u svim urološkim ambulantama, a krajnji ciljevi su joj smanjenje smrtnosti od raka prostate i očuvanje kvalitete života.
U slučaju postojanja povišenog rizika od prisutnosti raka prostate, a to su povišena vrijednosti PSA i/ili suspektan (pozitivan) nalaz digitorektalne pretrage, ispitanik se upućuje na daljnje pretrage. To je, prije svega, MR (magnetna rezonanca) prostate koja dalje klasificira rizik od bolesti u pet mogućih stupnjeva. Prema potrebi, indicira se biopsija prostate. Ona već predstavlja invazivnu metodu dijagnostike s mogućim (ali rijetkim) komplikacijama iako istodobno pruža najveću točnost u postavljanju ili isključenju dijagnoze raka prostate.
1.10.2024
