Psihogena amnezija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Amnezija se definira kao abnormalno mentalno stanje u kojem su memorija i učenje zahvaćeni mimo drugih kognitivnih funkcija kod inače budnog i kontaktibilnog pacijenta…

Psihogena amnezija

Amnezija koja nema organsku podlogu (psihogena amnezija) može se smatrati situacijski specifičnom. Amnezija se definira kao abnormalno mentalno stanje u kojem su memorija i učenje zahvaćeni mimo drugih kognitivnih funkcija kod inače budnog i kontaktibilnog pacijenta. Oštećenja pamćenja mogu utjecati na usvajanje novih sadržaja (anterogradna amnezija). Mogu također utjecati na prisjećanje ranije usvojenih sjećanja (retrogradna amnezija), što može uključivati osobna iskustva (epizodična memorija), opće informacije (semantička memorija) ili perceptivno-motoričke vještine (proceduralna memorija). Psihološki faktori mogu dovesti do anterogradnog i retrogradnog gubitka memorije (ili kombinacije u gubitku memorije).

Tipovi psihogene amnezije

Psihološki uzrokovana amnezija uključuje stalna anterogradna oštećenja memorije koja se javljaju kod psihičkih poremećaja kao što je depresija, što u ekstremnim slučajevima može dovesti do depresivne pseudodemencije. S druge strane, može uzrokovati i prolazne ili diskretne episode retrogradnog ili anterogradnog gubitka pamćenja, što nazivamo psihogena amnezija.

Razni nazivi su se koristili za amneziju kod koje ne postoji neurološki uzrok u podlozi, a prethodi joj stresni događaj koji je doveo do amnezije – nazivi su “histerična”, “psihogena”, “disocijativna” i “funkcionalna” amnezija. Na žalost, upravo amnezija može otežati identificiranje stresnog događaja.

Tipovi globalne psihogene amnezije

Psihogena (disocijativna) fuga

Ovaj sindrom se pojavljuje iznenada, uključuje gubitak svih sjećanja o sebi, uključujući i sjećanje o vlastitom identitetu. Obično je povezan s periodima lutanja, o kojima osoba nema sjećanja. Stanja fuge obično traju nekoliko sati ili dana. Nekoliko faktora mogu potaknuti razvoj fuge: prethodni stres (emocionalni, bračni, odnosni ili financijski problemi); depresivno raspoloženje (ponekad uz suicidalne misli) te ranija povijest prolaznih organskih amnezija (npr. teške ozljede glave).

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Stres

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Antikonvulzivi

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Srce

Stres i bol u prsima – što mi je činiti?

Depresija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Stres

Da li bih trebala ponoviti posjet kardiologu ili da sve prepišem umoru i stresu?

Trzajna ozljeda

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]