Početak 2020.-te godine u cijelom je svijetu obilježen borbom protiv infekcije novim koronavirusom koja se krajem prethodne godine pojavila u Kini i potom brzo proširila na gotovo sve kontinente.
Prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj zabilježen je 25. veljače, a Svjetska zdravstvena organizacija je 11. ožujka 2020. proglasila globalnu pandemiju. Virus je identificiran kao SARS-CoV-2, a bolest uzrokovana novim koronavirusom nazvana je koronavirusna bolest 2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019)
Što su koronavirusi i koliko su opasni?
Koronavirusi su obitelj virusa koja inače često uzrokuje akutne respiratorne infekcije kod djece i odraslih. Velika većina tih infekcija su banalne nekomplicirane infekcije gornjih dišnih puteva poput prehlade. Do sada su tri virusa iz obitelji koronavirusa imala potencijal razvoja epidemija s teškim kliničkim oblicima infekcije i visokom stopom smrtnosti. Prva takva epidemija je zabilježena 2002./2003. godine, također je počela u Kini, a bila je uzrokovana SARS koronavirusom. Broj zaraženih u toj epidemiji je bio nešto više od 8000, a smrtnost je bila oko 10%. Druga značajna epidemija uzrokovana je MERS koronavirusom, započela je 2012. godine u području Saudijske Arabije i još uvijek tinja na Bliskom istoku. Do sada je registrirano oko 2500 oboljelih, a smrtnost je od ovog virusa izrazito visoka, oko 35%. Ono što svakako treba istaknuti je da su u obje ove epidemije petina oboljelih bili zdravstveni djelatnici.
Treću epidemiju koronavirusom uzrokovao je novi koronavirus, SARS-CoV-2, koji ima najveći epidemijski potencijal, i do sada je u svijetu registrirano gotovo 400.000 oboljelih. Prema do sada dostupnim podacima, ukupna smrtnost se procjenjuje na oko 2%, a znatno je viša u rizičnim skupinama.
Kako se virus SARS-CoV-2 širi?
Pretpostavlja se da je rezervoar infekcije za sada nepoznata divlja životinja, ali se virus vrlo brzo i učinkovito širi među ljudima. Virus se širi kapljičnim putem (kašljanjem, kihanjem), ali i preko površina zagađenih virusom. Bolesnici su vrlo vjerojatno zarazni i prije početka simptoma.
Klinička slika SARS-CoV-2 infekcije
Period inkubacije (vrijeme od kontakta s virusom do razvoja kliničke slike) traje 5-6 dana, ali su moguće i varijacije (1-14 dana). Najčešći simptomi su vrućica, suhi kašalj, grlobolja, glavobolja i bolovi u mišićima, te otežano disanje. Kod 80% oboljelih bolest je blagog do umjereno teškog oblika i nalikuje prehladi ili gripi. Kod 15% bolesnika bolest poprima teži tijek s najčešće teškom obostranom upalom pluća, a 5% bolesnika je kritično bolesno i zahtijeva mjere liječenja dostupne samo u jedinicama intenzivne skrbi. Prema do sada dostupnim epidemiološkim podacima, povećan rizik za teže oblike bolesti imaju pacijenti stariji od 60 godina, pacijenti muškog spola te oni s kroničnim bolestima (npr. hipertenzija, šećerna bolest).
Kako izgleda SARS-CoV-2 infekcija kod djece?
Kod djece bolest uglavnom ima blagi klinički tijek sa simptomima poput prehlade ili blaže gripe, rijetko se bolest komplicira, a procijenjena smrtnost za populaciju <19 godina je manja od 0.1%. Prema do sada dostupnim podacima, većina oboljelih od SARS-CoV-2 infekcije su odrasli. To ne znači da djeca ne obolijevaju od ove bolesti, već vjerojatnije da oni iz nekog razloga imaju blaži klinički tijek bolesti i da uglavnom prođu neopaženo. Pri tom je vjerojatno da djeca s blažim simptomima poput prehlade vrlo učinkovito šire virus jer nisu prepoznati kao oboljeli od SARS-CoV-2 infekcije i nisu izolirani od osjetljive populacije (stariji, kronično bolesni). Zbog toga je važno da se epidemiološke mjere za suzbijanje infekcije (socijalno distanciranje, higijenske mjere, prepoznavanje oboljelih…) provode na ukupnoj populaciji, a ne samo na onima koji su ugroženi od težih oblika bolesti.
Liječenje djece oboljele od SARS-CoV-2 infekcije
Obzirom da se kod djece radi o virusnoj infekciji blažeg tijeka s očekivanim spontanim oporavkom, većinom je potrebno samo simptomatsko liječenje (snižavanje temperature, povećan unos tekućine, mirovanje). Iako se u liječenju odraslih ponekad primjenjuju lijekovi kojima se pokušava suzbiti virus, podaci o uzročnom liječenju bolesti kod djece su vrlo oskudni. Taj se oblik terapije primjenjuje samo u slučaju teških oblika bolesti.
25.3.2020
