Bolno grlo je jedan od najčešćih razloga za dolazak u pedijatrijsku ordinaciju. U većini slučajeva grlobolja kod djece uzrokovana je virusnim infekcijama gornjih dišnih puteva i antibiotsko liječenje nije potrebno. Odluka o načinu liječenja donosi se na temelju kliničke slike i po potrebi nalaza brisa ždrijela.
Uzroci grlobolje
Grlobolja je u pravilu uzrokovana virusnom ili bakterijskom upalom grla. Čak 95% upala grla u djece mlađe od 5 godina i 70% upala grla u djece dobi 5-15 godina uzrokovane su virusima, a najčešći uzročnici su virus influence (gripa), koronavirusi, rinovirusi, adenovirusi, enterovirusi, Epstein-Barr virus, citomegalovirus i herpes simplex virus. Od bakterijskih uzročnika praktično je najvažniji Streptococcus pyogenes (beta hemolitički streptokokok grupe A). Osim infektivnih uzročnika, grlobolju mogu uzrokovati različite iritacije npr. alergija (disanje na usta zbog neprohodnog nosa), iritacija suhim zrakom ili dimom, gastroezofagealni refluks.
Može li se na temelju simptoma razlikovati virusnu i bakterijsku upalu grla?
Klinički je ponekad teško razlikovati virusnu i bakterijsku upalu grla. Ipak, neki su simptomi češće uzrokovani virusnom, a drugi bakterijskom upalom grla. Postoji više vrsta kriterija kojima se kliničari pri tom pomažu, a među njima su najviše u uporabi Centorovi kriteriji. Prema njima na bakterijsku upalu grla upućuju: temperatura viša od 38°C, bjelkaste naslage na uvečanim tonzilama, bolni i uvečani limfni čvorovi prednjeg dijela vrata i odsutnost kašlja i hunjavice. Svaki se od tih simptoma boduje s po jednim bodom. Ukoliko pacijent ima zbroj bodova 0-1, vrlo vjerojatno se radi o virusnoj upali grla i nije potrebna nikakva daljnja obrada. Pacijenti sa zbrojem bodova 2-3 imaju umjerenu, a oni sa zbrojem bodova 4 veliku vjerojatnost da se radi o bakterijskom uzročniku. Osim ovih osnovnih kliničkih kriterija, pri donošenju odluke o antibiotskom liječenju treba uzeti u obzir i dob pacijenta (djeca u dobi od 3-14 godina imaju veći rizik za streptokokonu bolest), bliski kontakt sa streptokokom (više oboljelih u obitelji ili kolektivu), te pojavu osipa koji upućuje na streptokoknu bolest (šarlah).
Kako dokazati da se radi o streptokoknoj upali grla?
Čak i kod pacijenata kod kojih postoji umjerena ili visoka vjerojatnost za streptokoknu upalu grla, preporuča se potvrditi dijagnozu mikrobiološkom obradom. Streptokok kao uzročnik upale grla može se dokazati u brisu ždrijela brzim antigenskim testom ili kultivacijom. Brzi antigenski testovi su praktični jer je rezultat dostupan već za 15ak minuta, a imaju dosta dobru osjetljivost (70-90%) i visoku specifičnost (preko 95%). Kultura brisa ždrijela je najpouzdaniji nalaz i ‘zlatni standard’ prema kojemu uspoređujemo ostale metode, ali za izradu nalaza su potrebna 2-3 dana. Pozitivan nalaz streptokoka u ždrijelu, a bez odgovarajuće kliničke slike, naziva se kliconoštvom i u pravilu se ne liječi, osim u iznimnim slučajevima.
Kada je upalu grla potrebno liječiti antibiotikom?
Obzirom da se kod većine djece s grloboljom radi o virusnoj upali grla, najčešće je dovoljno simptomatsko liječenje. Dijete s virusnom upalom grla treba odmor, obilnu hidraciju toplim napitcima i po potrebi lijekove protiv bolova i povišene temperature (paracetamol, ibuprofen). Kod sumnje na streptokoknu upalu grla, preporuča se dijagnozu potvrditi mikrobiološkim nalazom (brzim antigenskim testom ili kultivacijom brisa ždrijela) prije započinjanja liječenja antibiotikom. Ako to nije moguće, preporuča se započeti antibiotsko liječenje kod pacijenata koji na temelju kliničkih kriterija imaju visoki rizik za streptokoknu upalu grla (zbroj bodova 3-4 prema Centoru), ako postoje znakovi teške infekcije (intenzivna grlobolja, teškoće pri gutanju, jaka malaksalost, visoka vrućica), u slučaju lokalnih gnojnih komplikacija (peritonzilarni infiltrat ili apsces), te u slučaju povišenog rizika kasnih komplikacija (npr. reumatska vrućica u anamnezi).
Kako se liječi streptokokna upala grla?
Lijek izbora za streptokoknu upalu grla je penicilin. Obzirom da se penicilin u obliku sirupa ili tableta (fenoksimetilpenicilin) daje u 3-4 dnevne doze kroz 10 dana, ponekad je kod djece teško osigurati suradljivost, pa se lijek može zamijeniti jednokratnom intramuskularnom injekcijom benzatinpenicilina G. Druga je opcija amoksicilin (50 mg/kg/dan u 1-2 doze kroz 10 dana). Ako postoji sumnja na alergiju na penicilin, ali reakcija nije bila anafilaktičkog tipa, može se dati lijek iz skupine cefalosporina kroz 5-10 dana, ovisno o pripravku. Alternativa je azitromicin u dozi 20 mg/kg, jednom dnevno kroz 3 dana. Liječenje antibiotikom skraćuje trajanje bolesti, smanjuje rizik komplikacija i olakšava kontrolu širenja infekcije u kolektivu. Dijete prestaje biti zarazno 24 sata po započinjanju adekvatne antibiotske terapije.
30.1.2023
