Jedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija NAD+ je sudjelovanje u redoks reakcijama koje dovode do stvaranja ATP-a. Osim toga, NAD+ je također ključni regulator širokog niza enzima uključenih u stvaranje posttranslacijskih modifikacija proteina koji mijenjaju njihovu aktivnost. Kombinacija metaboličkih funkcija i stanične signalizacije omogućuje ovoj molekuli aktivnost metaboličkog glasnika koji održava vezu između energetskog statusa stanice i signalizacije bitne za odgovarajuću prilagodbu stanice na bioenergetski stres. Stoga je iznimno važno održavanje odgovarajuće razine NAD+ u tijelu kako bi se održala homeostaza tkiva i odgovor na stres.
Unatoč njegovoj ključnoj ulozi, kod svih živih vrsta opaženo je smanjenje staničnog NAD+ ovisno o dobi. Kod ljudi se opaža sniženje NAD+ povezano sa starenjem u jetri, koži, mozgu, plazmi, skeletnim mišićima, i makrofagima. Kronično nizak status NAD+ primijećen je kod poremećaja ubrzanog starenja i bolestima povezanim s poodmaklom dobi te se povezuje s višestrukim obilježjima starenja.
Nadomjesna primjena NAD+istražena je u brojnim pretkliničkim i kliničkim studijama te se pokazalo kako može imati pleotropno djelovanje. Primjerice, kod miševa je utvrđeno da se razine NAD+ smanjuju dvostruko do srednje dobi, što je u korelaciji s pojavom višestrukih problema povezanih sa starenjem. Povećanje koncentracije NAD+ na mladenačke razine rezultira kardiovaskularnim poboljšanjima i povoljno utječe na metabolizam. Poboljšanja mišićne funkcije i izdržljivosti također su primijećena zajedno s pospješenom funkcijom mitohondrija, proizvodnjom ATP-a i povećanim brojem i kvalitetom mišićnih matičnih stanica. Povećana sposobnost zaštite organa i regeneracije nakon ozljede je primijećena u jetri, srcu i bubrezima, a također je utvrđeno da obnova NAD+ povoljno djeluje na vid i preveniraretinalnu degeneraciju. Povoljan utjecaj NAD+na živčani sustav također jezabilježen u studijama na životinjskim modelima s Alzheimerovom bolešću, uključujući poboljšanu kogniciju i regeneraciju neurona. Čini se da dostupnost NAD+ također utječe na plodnost, jer je utvrđeno da strategije za povećanje razine NAD+ poboljšavaju kvalitetu jajnih stanica i obnavljaju plodnost kod starih miševa.
Uravnotežena prehrana bogata biljnim izvorima koje se potrebno pridržavati tijekom cijelog života temelj je očuvanja zdravlja i dugovječnosti. Dodaci prehrani, poput opisanog koenzima NAD+ vjerojatno mogu biti koristan dodatak kada se primjenjuju u preventivne svrhe i potencijalno mogu imati utjecaj na dugovječnost, međutim, broj kliničkih istraživanja provedenih na ljudima relativno je mali, iako se ta molekula nalazi na „sceni“, odnosno tržištu dodataka prehrani već više od 20 godina. Interes za primjenom ove molekule seže na kraj 20. stoljeća u vrijeme ushita znanstvenika antioksidansima i zaštitom stanica od oksidativnog stresa u svrhu zaštite od bolesti i produljenja životnog vijeka. Već u to vrijeme na tržištu su se pojavili pripravci poput NAD+ i resveratrola koji u današnje vrijeme doživljavaju „revival“. Budući da se broj istraživanja tijekom vremena ipak povećao, danas možemo preciznije govoriti o djelovanju spomenutih molekula na specifične tjelesne procese. Studije na animalnim i in vitro modelima pokazale su da povećanje NAD+ može povećanje razine NAD+ može poboljšati staničnu funkciju, smanjiti upalu, poboljšati funkciju mitohondrija i produžiti životni vijek. Studije na ljudima su malobrojne, no postoje one koje su pokazale povoljna djelovanja na inzulinsku rezistenciju, kognitivne sposobnosti, cirkadijalni ritam (kvalitetu sna, umor i iscrpljenost). Nadalje, postoje istraživanja koja su pokazala pozitivan utjecaj na telomere koje ukazuju na dužinu životnog vijeka te istraživanja koja pokazuju povoljne utjecaje na sastav mikrobiote. Ipak, nisu svi rezultati istraživanja pokazali željene učinke, većina studija na ljudima provedena je na malim uzorcima ispitanika i bile su to kratkotrajne intervencije, što otežava donošenje konačnih zaključaka.
Analogno nekim drugim područjima i razmatranjima učinka dodataka prehrani, čini se da sinergijska primjena kombinacija tvari koje štite stanice putem više različitih mehanizama ima više smisla od intervencija izoliranim monosupstancama u vrlo visokim dozama. Stoga se vjerojatno više nade može polagati u sinergijske kombinacije vitamina B kompleksa, resveratrola, magnezija, fermentirane hrane, kvercetina i drugih flavonoida, karotenoida, koenzima Q10, kurkumina, triptofana i brojnih drugih komponenti. Nadalje, svakodnevna konzumacija hrane koja je bogata tim uglavnom biljnim spojevima dugoročno i kumulativno doprinosi zdravlju i dugovječnosti. Dodaci prehrani često mogu biti od koristi, ali se kod primjene ovakvih pripravaka, namijenjenih dugovječnosti postavljaju brojna pitanja poput preporučenih doza i trajanja primjene, praćenja ishoda i odabira parametara koje želimo pratiti kako bismo ocijenili djelotvornost pripravka. Pretklinički dokazi su doista ohrabrujući, no kako ih primijeniti u ljudi, to ćemo tek vidjeti.
Literatura:
Conlon NJ. The Role of NAD+ inRegenerative Medicine. Plast ReconstrSurg. 2022;150(4 Suppl ):41S-48S.
23.12.2024
