Alkohol je opće prihvaćen u svijetu kao dio društvenog života i različitih ceremonijalnih aktivnosti. Niske do umjerene doze alkohola mogu potaknuti socijalizaciju smanjujući tjeskobu i uzrokujući dezinhibiciju u društvenim ponašanjima. Unatoč navedenom alkohol je jedan od najčešćih uzroka oštećenja mozga. Problemi uzrokovani zlouporabom alkohola zajedno se nazivaju oštećenje mozga povezano s alkoholom („alcohol related brain impairment“ – ARBI). Osobe s ovakvim oštećenjima najčešće imaju problema s pamćenjem, razmišljanjem i fizičkom koordinacijom.
Oštećenja živčanog sustava uzrokovane alkoholom obuhvaćaju široki spektar stanja uzrokovanih akutnim i kroničnim unosom alkohola. Učinci alkohola mogu biti izravni, jer je alkohol toksičan, ili mogu biti neizravni, oštećenjem ostalih organa u tijelu (npr. jetre) što posljedično oštećuje živčane stanice u mozgu. Osim što ima direktni i indirektni učinak na mozak alkohol unesen u prekomjernim količinama ometa pravilnu apsorpciju, probavu i iskoristivost nutrijenata. Kao posljedica dugogodišnje konzumacije alkohola razvija se deficit nutrijenata, posebice proteina i nekih vitamina, što će, ako se ne provodi odgovarajuća nutritivna terapija, s vremenom doprinijeti razvoju ozbiljnih oštećenja. I akutno uzimanja alkohola ima učinke na središnji živčani sustav. Konzumacija alkohola ostvaruje depresivne učinke na mozak ometajuće normalnu funkciju mozga. Kratkoročni simptomi koji se javljaju nakon konzumacije alkohola su poteškoće pri hodanju, zamagljen vid, usporeno vrijeme reakcije i oštećeno pamćenje. Obilno povremeno opijanje može dovesti do trajnog oštećenja mozga i živčanog sustava.
Brojne studije su pokazale strukturalne promjene na mozgu u alkoholičara u vidu razvoja atrofije i smanjene prokrvljenosti čeonog režnja, čije su funkcije planiranje, izvršavanje i socijalno prihvatljivo ponašanje. Ove promjene obično su povezano s težim oblikom alkoholizma. Pojedini dijelovi mozga izuzetno su osjetljivi na alkohol poput malog mozga. Oštećenje malog mozga alkoholom obično počinje nakon 10 godina trošenja alkohola i može se na magnetnoj rezonanci uočiti kao atrofija. Oštećenje mozga povezano s alkoholom vjerojatnije je da će se pojaviti ako osoba redovito pije puno alkohola tijekom mnogo godina. Opadanje sposobnosti razmišljanja je postupno i ovisi o tome koliko se alkohola konzumira i koliko dugo. Također je moguće razviti smetnje u kratkom vremenskom razdoblju, ako je pijenje dovoljno pretjerano. To je poznato kao ‘opijanje’ ili ‘teško epizodično opijanje’ i predstavlja kratkoročni, visokorizični način pijenja alkohola. Muškarci i žene koji konzumiraju više od četiri standardna pića u jednoj prilici izlažu se opasnosti. Miješanje alkohola i drugih droga – bilo ilegalnih droga ili nekih lijekova na recept – može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Žene češće razvijaju alkoholne komplikacije i to već pri 40 % manjoj konzumaciji alkohola u usporedbi s muškarcima.
Utjecaj alkohola na mozak ovisi o sljedećim čimbenicima:
-količini popijenog alkohola
-učestalosti pijenja
-godine u kojima osoba počinje piti
-koliko osoba dugo pije
– spol
-genetski čimbenici
-prehrana
-druge popratne bolesti
Koje neurološke komplikacije se mogu javiti
Alkohol ima učinke i na centralni (mozak i kralježnička moždina) i na periferni živčani sustav (živci u ostalim dijelovima tijela). Simptomi mogu uključivati lošu koordinaciju, slabost, epileptičke napade, gubitak pamćenja i osjetne deficite. Alkohol može značajno sniziti tjelesnu temperaturu i poremetiti normalni uzorak spavanja jer povećava REM fazu tijekom faze sanjanja. Alkohol ima učinak i na koordinaciju mišića, uzrokujući teturanje, jer je toksičan za mali mozak koji je odgovoran za održavanje ravnoteže. Dodatno, kronična uporaba alkohola može uzrokovati širok spektar abnormalnog mentalnog funkcioniranja. Obično osobe imaju poteškoće s održavanje pozornosti, teškoće u apstraktnom razmišljanju i rješavanju problema, otežano je učenje novih informacija, smanjena vizuospacijalna orijentacija, i često te osobe zahtijevaju više vremena za integraciju vidnih informacija. Ostali povezani problemi uključuju deficijenciju različitih vitamina, posebno tiamina (vitamina B1).
Koja oštećenja izaziva alkohol
Alkohol je povezan s promjenama kognitivnih funkcijama (sposobnosti pamćenja i razmišljanja), poteškoćama s ravnotežom i koordinacijom te nizom medicinskih i neuroloških poremećaja. Neki poremećaji povezani s alkoholom uključuju:
Cerebelarna atrofija – mali mozak je dio mozga odgovoran za koordinaciju mišića. Oštećenje rezultira poteškoćama s ravnotežom i hodanjem, što se naziva “ataksija”. Javlja se nakon nekoliko godina alkoholizma i obično se razvija postupno. To je najčešća neurološka komplikacija u alkoholičara. Epidemiološki podatci nejasni su. Blaži znakovi oštećenja malog mozga mogu se pronaći u otprilike trećine alkoholičara. Ta bolest zahvaća češće muškarce nego žene i najčešće se javlja u petom desetljeću života. Nije jasno zašto nastaje ali smatra se da može biti posljedica izravnog toksičnog učinka alkohola. Prestanak konzumacije alkohola i ordiniranje ostalih B vitamina preporučljivo je u svih bolesnika. Ako se prestane trošiti alkohol progresija se zaustavlja, i u nekim slučajevima dolazi do značajnog poboljšanja.
Disfunkcija frontalnog režnja – prednji režnjevi mozga uključeni su u apstraktno razmišljanje, planiranje, rješavanje problema i emocije. Oštećenje rezultira kognitivnim (misaonim) poteškoćama.
Hepatična encefalopatija – mnogi ljudi s bolešću jetre uzrokovane alkoholom razviju određene psihijatrijske simptome, kao što su promjene raspoloženja, zbunjenost i halucinacije.
Wernickeova encefalopatija – ovo je poremećaj uzrokovan teškim nedostatkom vitamina B1. Neki od simptoma uključuju ataksiju, zbunjenost i probleme s vidom.
Korsakoffov amnezijski sindrom – to uključuje gubitak kratkoročnog pamćenja, nemogućnost stjecanja novih informacija i ‘konfabulacije’ (osoba popunjava praznine u sjećanju izmišljotinama za koje vjeruje da su istinite).
Periferna neuropatija – javljaju se bolovi i neugodne senzacije u ekstremitetima.
Liječenje ovisi o osobi i vrsti zadobivenog oštećenja mozga. Dobra prehrana je zaista važna. Ponekad se prepisuju vitamini (osobito tiamin) kako bi smanjili rizik od daljnjih ozljeda mozga.
Alkohol ima toksični učinak na središnji živčani sustav i može uzrokovati značajno oštećenje mozga. Oštećenje mozga je vjerojatnije kod ljudi koji piju puno tijekom duljeg vremenskog razdoblja, ali pretjerano povremeno opijanje također može biti razlog. Simptomi ovise o tome koji je dio mozga oštećen, a mogu uključivati probleme s pamćenjem, sposobnostima razmišljanja i tjelesnom koordinacijom.
15.6.2022
