Epilepsija i trudnoća

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Često postavljano pitanje mladih žena koje se liječe zbog epilepsije je da li ću i kada moći imati djecu. U prošlosti se ženama s epilepsijom nije preporučalo, čak se i zabranjivalo imati djecu.

Često postavljano pitanje mladih žena koje se liječe zbog epilepsije je da li ću i kada moći imati djecu. U prošlosti se ženama s epilepsijom nije preporučalo, čak se i zabranjivalo imati djecu. U pojedinim slučajevima se vršila sterilizacija žene koja je bolovala od epilepsije. Međutim, tijekom posljednjih desetljeća mijenja se javno mišljenje, a i zdravstvena edukacija putem medija, javnih tribina i savjetovališta je puno bolja, tako da su navedene okrutne i neprimjerene mjere prestale biti realnost. Iako većina žena s epilepsijom ima normalan tijek trudnoće, fiziološki normalan porod, i u 90% slučajeva rode zdravo dijete, takve trudnoće zahtijevaju budnu kontrolu epileptologa i ginekologa.

Bitno je napomenuti da je trudnoću potrebno planirati i da je u tom planiranju jako bitna edukacija bolesnica. U slučaju planiranja trudnoće potrebno je primijeniti antiepileptik s najmanje dokazanim teratogenim svojstvima, te težiti postizanju remisije bolesti uz monoterapiju. Također je neophodno, u dogovoru s liječnikom, prije samog začeća započeti s uzimanjem folne kiseline, kako bi se tijekom prvih tjedana trudnoće umanjio štetan učinak antiepileptika. Izloženost raznim antiepilepticima može imati slijedeće posljedice – veća incidencija spontanih abortusa, mrtvorođenog čeda, perinatalne smrti čeda, neonatalne hemoragije, kongenitalnih anomalija i malformacija, smanjena porođajna težina, usporen psihomotorni razvoj i pojava rane epilepsije novorođenčeta. Postotak malformacija u normalnoj populaciji je od 2 do 3%, dok je u žena s epilepsijom od 1,25 do 11,5%. Preporuka je također da se tijekom posljednjih mjesec dana trudnoće majci daje vitamin K (10 mg dnevno) radi prevencije hemoragijske bolesti u djeteta.

1/4 do 1/3 žena s epilepsijom imaju veću incidenciju napadaja tijekom trudnoće (u prvom trimestru), neovisno o tipu epileptičkih napadaja. Uzrok navedenog je pad koncentracije antiepileptika (vezanog i slobodnog) u plazmi usprkos povećanja doze lijeka. Većina žena s učestalijim epileptičkim napadajima ima supterapijske koncentracije antiepileptika što se objašnjava reduciranim vezivanjem lijeka za proteine plazme, smanjenom koncentracijom albumina, povećanim klirensom lijeka, promijenjenom farmakokinetikom antiepileptika, non-compliance-om, trudničkom hiperemezom, anemijom i povećanim indeksom tjelesne mase. 1 do 2% žena s epilepsijom ima atake tijekom poroda ili se javlja gestacijska epilepsija. Terapija antiepileptikom mora se provoditi redovito tijekom poroda, jer bi izostavljanje samo jedne doze lijeka moglo provocirati napadaj, što dodatno otežava sam porodj. Komplikacije koje se javljaju tijekom puerperija su: postnatalna epilepsija te povećana incidencija napadaja zbog deprivacije spavanja, non-compliance-a, hormonskih promjena te emocionalnih čimbenika.

   

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2220055561

Kako živjeti s „mental fog-om“?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2302169179

Mental fog

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Kako živjeti s psihogenom amnezijom i kome se obratiti za stručno objašnjenje i podršku?

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Može li akupunktura pomoći kod dijabetičke polineuropatije i koja je sigurna doza inzulina?