Statini su učinkoviti lijekovi za snižavanje masnoća u krvi. U grupu statina spadaju lovastatin, pravastatin, simvastatin, atorvastatin, fluvastatin i rosuvastatin.
Statini blokiraju enzim 3-hidroksi-3-metilglutaril koenzim A reduktazu (HMG-CoA) i na taj način blokiraju sintezu kolesterola u jetri. Dobro je poznat učinak statina u smanjenu prekomjernog stvaranja LDL kolesterola i ukupnog kolesterola i u povećavanju razine tzv. zaštitnog HDL kolesterola.
Učinkovitost statina u snižavanju kolesterola prvi put je znanstveno dokazana u velikoj europskoj studiji poznatoj pod nazivom 4S (Scandinavian SimvaStatin Study). Rezultati istraživanja objavljeni su 1994. godine u prestižnom znanstvenom medicinskom časopisu The Lancet. Nakon 4S studije i brojne ostale studije (CARE, WOSCOPS, LRC, HPS, CARDS, MIRACL, CURVES, ALLIANCE, GREACE, ASCOT-LLA, REVERSAL, TNT, JUPITER) dokazale su korisne učinke statina u snižavanju kolesterola i u smanjenju rizika od infarkta miokarda i od moždanog udara te u smanjenju ukupne smrtnosti.
Rezultati studija pokazuju da terapija statinima smanjuje koronarne događaje za 46% u žena i 20% u muškaraca u 4S studiji, smanjuje rizik od smrtonosnog i nesmrtonosnog infarkta srca za 31% u WOSCOPS studiji, smanjuje vaskularnu smrtnost za 17% i ukupnu smrtnost za 12%, veće vaskularne događaje za 24% i moždani udar za 27% u HPS studiji, smanjuje akutne koronarne događaje za 36% i moždani udar za 48% u CARDS studiji.
Nakon objavljenih rezultata brojnih studija došlo se do zaključka da statini nisu samo lijekovi za liječenje hiperkolesterolemije. Statini imaju antiupalno djelovanje što je dokazano statistički značajnim snižavanjem C- reaktivnog proteina (CRP) kao pokazatelja upalnog procesa. Osim toga statini poboljšavaju funkciju endotela, sprječavaju formiranje ugruška, stabiliziraju ateromski plak, smanjuju volumen plaka i na taj način dovode do regresije aterosklerotskih promjena u arterijama.
Rezultati novijih istraživanja pokazuju korisne učinke statina u bolesnika s arterijskom hipertenzijom i kroničnom renalnom insuficijencijom. Kod hipertoničara statini smanjuju kardiovaskularnu smrtnost i uz antihipertenzivnu terapiju značajno poboljšavaju kontrolu krvnog tlaka. Kod bolesnika s kroničnom renalnom insuficijencijom statini značajno smanjuju relativni rizik od smrti, prema rezultatima 4D studije (Deutsche Diabetes Dialyse Studie) smanjenje relativnog rizika je za 32%. Statini se preporučuju kod bolesnika u ranoj fazi kronične bubrežne insuficijencije kao i u kasnoj fazi bolesti kada je potrebna hemodijaliza.
Dvije novije studije (SEAS i ASTRONOMER) ispitivale su učinak statina u bolesnika s blagom i srednje teškom stenozom aortne valvule. Rezultati studija pokazuju da statini nemaju koristan učinak u usporavanju progresije aortne stenoze, a jedina korist terapije je u poboljšanju hemodinamike valvule.
Na kraju može se zaključiti da su statini najpropisivaniji lijekovi u svijetu i najopsežnije ispitivani lijekovi u suvremenoj medicini. Osim hiperlipidemije, terapijske indikacije za primjenu statina su i arterijska hipertenzija u kombinaciji s koronarnom bolešću srca ili u kombinaciji sa šećernom bolešću i kronična bubrežna bolest.
Iz Belupove ljekarne, u liječenju hiperlipidemije, arterijske hipertenzije i kronične bubrežne bolesti može se primijeniti lijek iz skupine statina: simvastatin: PROTECTA.
23.12.2015
