Perioperativni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema literaturnim podacima incidencija perioperativnog infarkta miokarda je oko 5,0 % nakon velikih nekardijalnih operacija. Perioperativni infarkt miokarda povezan je s većim morbiditetom…

Prema literaturnim podacima incidencija perioperativnog infarkta miokarda je oko 5,0 % nakon velikih nekardijalnih operacija. Perioperativni infarkt miokarda povezan je s većim morbiditetom, produženim bolničkim liječenjem, povećanim troškovima liječenja i bolničkim mortalitetom. Također je poznato da bolesnici s perioperativnim infarktom miokarda imaju češće rehospitalizacije nego oni bez infarkta. Otprilike 11% bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda doživi ponovni infarkt miokarda. Otprilike 36% bolesnika 6 mjeseci nakon perioperativnog  infarkta ponovno se hospitalizira. Nedavno su objavljeni rezultati studije iz SAD u kojoj su analizirani podaci 3 807 357 bolesnika starijih od 18 godina, a  koji su bili podvrgnuti  velikim nekardijalnim operacijama. Perioperativni infarkt miokarda imalo je  8085 (0,2%) bolesnika, a od njih je u bolnici umrlo 1135 (14%). Infarkt miokarda s elevacijom ST-spojnice (STEMI) imalo je 18,6%, a infarkt miokarda bez elevacije ST-spojnice (NSTEMI) 81,4% bolesnika.

Bolesnici s perioperativnim infarktom miokarda bili su starije životne dobi (srednja dob: 73 godine), a bolesnici bez infarkta bili su mlađi (srednja dob: 53,2 godine). U skupini bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda bilo je više pušača 28,5%, hipertoničara 70,5%,  dijabetičara 35,5% , zatim s hiperlipidemijom 45,5%, anemijom 24,3% i koronarnom bolešću 53,3%, sa zatajivanjem srca 29,7% i KOPB  22,5%  nego u skupini bez infarkta miokarda. U skupini bolesnika bez perioperativnog infarkta miokarda bilo je 22,3% pušača, 41,7% hipertoničara,16,4% dijabetičara, hiperlipidemiju imalo je 24,7%,koronarnu bolest 9,3%, zatajivanje srca u anamnezi 3,0%, anemiju 12,1% i KOPB 13,1% bolesnika. Postavlja se pitanje kod kojih nekardijalnih operacija je veći rizik nastanka perioperativnog infarkta miokarda. Na ovo pitanje također nam je dala odgovor navedena studija. Veća incidencija perioperativnog infarkta miokarda bila je na ortopediji, vaskularnoj kirurgiji i općoj kirurgiji nego na neurokirurgiji, urologiji, plastičnoj kirurgiji i kirugiji uha i grla. Rezultati ovog istraživana pokazuju da gotovo jedan od tri bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda umre u bolnici ili se ponovno hospitalizira unutar mjesec dana nakon velike nekardijalne operacije. Značajno veći rizik imaju bolesnici s perioperativnim infarktom miokarda s elevacijom ST-spojnice nego bolesnici s infarktom miokarda bez elevacije ST-spojnice. Rezultati studije pokazuju da prevencija i zbrinjavanje bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda nažalost još uvijek nije optimalna. Ciljevi zbrinjavanja ovih bolesnika jesu poboljšati ishod i smanjiti mortalitet i smanjiti broj ponovnih hospitalizacija.

U zaključku možemo naglasiti da veći rizik za perioperativni infarkt imaju bolesnici starije životne dobi, pušači, hipertoničari, dijabetičari i oni s anemijom, hiperlipidemijom, koronarnom bolešću i KOPB. Perioperativni infarkt miokarda vodeći je uzrok morbiditeta i mortaliteta nakon velikih nekardijalnih operacija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antikoagulacijski lijekovi

Preporuke o prekidu ili nastavku terapije acetilsalicilnom kiselinom prije kirurških zahvata

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAcetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica. Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan […]

Sekundarna KV prevencija

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

Infarkt miokarda

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute5. TAKOTSUBO KARDIOMIOPATIJA To je sindrom prolazne disfunkcije lijeve srčane klijetke koja se prezentira akutnim, prolaznim srčanim zatajenjem bez dokazane okluzije koronarne arterije na koronarogramu. Često je glavni uzrok psihofizički stres. Tom fenomenu su sklonije žene u menopauzi. Patofiziološki mehanizmi su različiti i složeni. U akutnoj fazi mortalitet je od 0% do 8% i obično […]

Infarkt miokarda

Infarkt miokarda – kada se mama treba javiti na pregled?

Infarkt miokarda

Liječenje dislipidemija u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBolesnici stariji od 70 godina čine trećinu do polovice bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a 80% smrtnih ishoda zbog akutnog infarkta miokarda pogađa osobe starije od 65 godina.

Srčani bolesnik

Smijem li kao srčani bolesnik koji je imao infarkt koristiti proteine?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Umor i nesanica – koje pretrage trebam napraviti?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]