Dislipidemija – procjena individualnog rizika i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Povišena razina masnoća u krvi jedan je od najznačajnih rizičnih čimbenika za razvoj ateroskleroze, odnosno razvoja kardiovaskularnih bolesti koje su na prvom mjestu uzroka smrti u Hrvatskoj i svijetu.

Povišena razina masnoća u krvi jedan je od najznačajnih rizičnih čimbenika za razvoj ateroskleroze, odnosno razvoja kardiovaskularnih bolesti koje su na prvom mjestu uzroka smrti u Hrvatskoj i svijetu.

Postoje dvije glavne skupine masnoća, kolesterol i trigliceridi. Pojednostavljeno, kolesterol se dalje dijeli na tzv. «loš», LDL- kolesterol, koji se, ako je u suvišku, taloži u stijenke krvnih žila i sužava ih te tzv. «dobar ili čistač», HDL- kolesterol, koji prenosi suvišan kolesterol iz krvi u jetru.

Načelno, kod osoba koje imaju povišenu razinu masnoća u krvi, liječenje uvijek treba započeti s dijetom. Osnove preporuka o prehrani podrazumijevaju smanjenje unosa zasićenih masti hranom poput izbjegavanja punomasnog mlijeka, maslaca, vrhnja te smanjenje konzumiranja namirinica koje su bogate kolesterolom poput žumanjka jajeta, iznutrica, kobasica, svinjetine itd. Nasuprot tome, treba konzumirati mlijeko i mliječne prerađevine sa smanjenim udjelom mliječne masti, jesti više voća i povrća, hranu koja sadržava vlakna (žitarice, crni kruh), ribu, perad i dr.

Ako nakon 3 mjeseca dijete ne dođe do normalizacije nalaza, tek tada će se liječnik u većini slučajeva odlučiti za propisivanje nekog od lijekova koji učinkovito snižavaju razinu masnoća u krvi.

Treba istaknuti da nakon što se primjenom lijeka normaliziraju vrijednosti masnoća, nikako ne treba prekidati liječenje, već eventualno modificirati dozu lijeka jer bi prestankom liječenja, razina masnoća u krvi ponovno vrlo brzo narasla. Važno je znati da lijek nikako ne zamjenjuje dijetu. Uz uzimanje preporučenog lijeka, uvijek se treba pridržavati dijetnih preporuka.

Pored dijete i lijekova, nezaobilazno je provoditi i neki oblik rekreativne, redovite fizičke aktivnosti.

Koje su preporučene vrijednosti kolesterola u krvi?

Načelno, za osobe koje još nemaju dokazanu neku od kardiovaskularnih bolesti ili šećernu bolest, znači, kada se radi o primarnoj prevenciji bolesti, preporučena vrijednost ukupnoga kolesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/l, a vrijednost LDL-kolesterola do 3,0 mmol/l. S druge strane, HDL-kolesterol načelno treba biti što viši i on mora biti barem 1,0 mmol/l. (za žene 1.2 mmol/l i više). Trigliceridi bi trebali biti do 1.7 mmol/l.
U bolesnika vrlo visokog rizika, odnosno onih kod kojih je već dokazana koronarna bolest ili imaju šećernu bolest, preporučena razina “lošeg”, LDL- kolesterola je do 1.8 mmol/l ili je treba smanjiti za barem 50% od incijalnih vrijednosti.

SCORE tablice

Danas se u kliničkoj praksi koriste tablice kojim se vrlo lako može procjeniti rizik oboljevanja (i smrti) od kardiovaskularnih bolesti u 10- godišnjem razdoblju. SCORE tablice su prilagođene za zemlje tzv. niskog, te visokog rizika u koje spada i Hrvatska. SCORE tablice koriste nekoliko parametara za izračun individualnog rizika za svaku pojedinu osobu, a to su spol, dob, da li je osoba pušač ili nije, vrijednost sistoličkog tlaka te ukupnog kolesterola (te HDL-kolesterola).

Osobe koje imaju SCORE ≥ 5% smatra se da imaju povišen kardiovaskularni rizik, a one sa SCORE- om ≥ 10% vrlo visok rizik.

Primjerice, 55- godišnja muška osoba koja je pušač i ima sistolički tlak 160 mm Hg i ukupni kolesterol 7 mmol/l, ima 10- godišnji KV rizik od 7%, odnosno visok KV rizik (Tablica 1.). Kako je vidljivo iz SCORE tablica, normalizacijom tlaka, kolesterola ili prestankom pušenja, značajno se smanjuje i KV rizik! 

 U suvremenoj kliničkoj praksi postoje vrlo učinkoviti lijekovi za snižavanje ukupnog, odnosno LDL- kolesterola, tzv. statini. Belupova bogata paleta lijekova obuhvaća i većinu danas korištenih statina; simvastatin (Protecta), atorvastatin (Torvas) te rosuvastatin (Rosix) koji bi uskoro trebao doći na pozitivnu listu HZZO-a.

Na kraju, treba istaknuti da je povišena razina kolesterola vrlo važan, ali ne i jedini čimbenik rizika oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti. Zato je neobično važno prepoznati i ostale (povišeni krvni tlak, pušenje, prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, izostanak tjelesne aktivnosti itd.) i, ako postoje, utjecati i na njih. Na taj način će se smanjiti kardiovaskularni rizik, odnosno oboljevanje i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti te poboljšati kvaliteta života ugroženih osoba.

 

                     Tablica 1. SCORE tablice za procjenu kardiovaskularnog rizika

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Epilepsija

Tumačenje EEG nalaza s paroksizmalnim promjenama

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Moždani udar

MR mozga – mikroangiopatske promjene i postinfarktne lezije

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Tumačenje ehokardiografskog nalaza – blage fibrosklerotske promjene i dijastolička disfunkcija

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Osjećaj nedostatka zraka bez bolova u prsima – moguće srčane ili plućne tegobe?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute