Dislipidemija – procjena individualnog rizika i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Povišena razina masnoća u krvi jedan je od najznačajnih rizičnih čimbenika za razvoj ateroskleroze, odnosno razvoja kardiovaskularnih bolesti koje su na prvom mjestu uzroka smrti u Hrvatskoj i svijetu.

Povišena razina masnoća u krvi jedan je od najznačajnih rizičnih čimbenika za razvoj ateroskleroze, odnosno razvoja kardiovaskularnih bolesti koje su na prvom mjestu uzroka smrti u Hrvatskoj i svijetu.

Postoje dvije glavne skupine masnoća, kolesterol i trigliceridi. Pojednostavljeno, kolesterol se dalje dijeli na tzv. «loš», LDL- kolesterol, koji se, ako je u suvišku, taloži u stijenke krvnih žila i sužava ih te tzv. «dobar ili čistač», HDL- kolesterol, koji prenosi suvišan kolesterol iz krvi u jetru.

Načelno, kod osoba koje imaju povišenu razinu masnoća u krvi, liječenje uvijek treba započeti s dijetom. Osnove preporuka o prehrani podrazumijevaju smanjenje unosa zasićenih masti hranom poput izbjegavanja punomasnog mlijeka, maslaca, vrhnja te smanjenje konzumiranja namirinica koje su bogate kolesterolom poput žumanjka jajeta, iznutrica, kobasica, svinjetine itd. Nasuprot tome, treba konzumirati mlijeko i mliječne prerađevine sa smanjenim udjelom mliječne masti, jesti više voća i povrća, hranu koja sadržava vlakna (žitarice, crni kruh), ribu, perad i dr.

Ako nakon 3 mjeseca dijete ne dođe do normalizacije nalaza, tek tada će se liječnik u većini slučajeva odlučiti za propisivanje nekog od lijekova koji učinkovito snižavaju razinu masnoća u krvi.

Treba istaknuti da nakon što se primjenom lijeka normaliziraju vrijednosti masnoća, nikako ne treba prekidati liječenje, već eventualno modificirati dozu lijeka jer bi prestankom liječenja, razina masnoća u krvi ponovno vrlo brzo narasla. Važno je znati da lijek nikako ne zamjenjuje dijetu. Uz uzimanje preporučenog lijeka, uvijek se treba pridržavati dijetnih preporuka.

Pored dijete i lijekova, nezaobilazno je provoditi i neki oblik rekreativne, redovite fizičke aktivnosti.

Koje su preporučene vrijednosti kolesterola u krvi?

Načelno, za osobe koje još nemaju dokazanu neku od kardiovaskularnih bolesti ili šećernu bolest, znači, kada se radi o primarnoj prevenciji bolesti, preporučena vrijednost ukupnoga kolesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/l, a vrijednost LDL-kolesterola do 3,0 mmol/l. S druge strane, HDL-kolesterol načelno treba biti što viši i on mora biti barem 1,0 mmol/l. (za žene 1.2 mmol/l i više). Trigliceridi bi trebali biti do 1.7 mmol/l.
U bolesnika vrlo visokog rizika, odnosno onih kod kojih je već dokazana koronarna bolest ili imaju šećernu bolest, preporučena razina “lošeg”, LDL- kolesterola je do 1.8 mmol/l ili je treba smanjiti za barem 50% od incijalnih vrijednosti.

SCORE tablice

Danas se u kliničkoj praksi koriste tablice kojim se vrlo lako može procjeniti rizik oboljevanja (i smrti) od kardiovaskularnih bolesti u 10- godišnjem razdoblju. SCORE tablice su prilagođene za zemlje tzv. niskog, te visokog rizika u koje spada i Hrvatska. SCORE tablice koriste nekoliko parametara za izračun individualnog rizika za svaku pojedinu osobu, a to su spol, dob, da li je osoba pušač ili nije, vrijednost sistoličkog tlaka te ukupnog kolesterola (te HDL-kolesterola).

Osobe koje imaju SCORE ≥ 5% smatra se da imaju povišen kardiovaskularni rizik, a one sa SCORE- om ≥ 10% vrlo visok rizik.

Primjerice, 55- godišnja muška osoba koja je pušač i ima sistolički tlak 160 mm Hg i ukupni kolesterol 7 mmol/l, ima 10- godišnji KV rizik od 7%, odnosno visok KV rizik (Tablica 1.). Kako je vidljivo iz SCORE tablica, normalizacijom tlaka, kolesterola ili prestankom pušenja, značajno se smanjuje i KV rizik! 

 U suvremenoj kliničkoj praksi postoje vrlo učinkoviti lijekovi za snižavanje ukupnog, odnosno LDL- kolesterola, tzv. statini. Belupova bogata paleta lijekova obuhvaća i većinu danas korištenih statina; simvastatin (Protecta), atorvastatin (Torvas) te rosuvastatin (Rosix) koji bi uskoro trebao doći na pozitivnu listu HZZO-a.

Na kraju, treba istaknuti da je povišena razina kolesterola vrlo važan, ali ne i jedini čimbenik rizika oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti. Zato je neobično važno prepoznati i ostale (povišeni krvni tlak, pušenje, prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, izostanak tjelesne aktivnosti itd.) i, ako postoje, utjecati i na njih. Na taj način će se smanjiti kardiovaskularni rizik, odnosno oboljevanje i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti te poboljšati kvaliteta života ugroženih osoba.

 

                     Tablica 1. SCORE tablice za procjenu kardiovaskularnog rizika

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mladi

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

CT

Može li trnjenje lica i peckanje u glavi biti posljedica vratne kralježnice uz uredan CT?

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Sinusi

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Djeca

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?