Da li statinska terapija ima utjecaj na smrtnost zbog pneumonije?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Meta-analiza 13 studija o utjecaju statina na smrtnost kod bakterijske pneumonije pokušala je odgovoriti na ovo pitanje. Pretraživanjem baza podataka MEDLINE, EMBASE, BIOSIS, Cochrane.

Meta-analiza 13 studija o utjecaju statina na smrtnost kod bakterijske pneumonije pokušala je odgovoriti na ovo pitanje. Pretraživanjem baza podataka MEDLINE, EMBASE, BIOSIS, Cochrane CENTRAL Register of Controlled Trials, Cambridge Scientific Abstracts i Scopus pronađen je 491 rad o bakterijskoj pneumoniji. Analizirani su podaci 13 studija s ukupno 254 950 bolesnika koji su liječeni radi bakterijske pneumonije. Od 13 studija u 10 su bili podaci o smrtnosti 171 989 bolesnika s bakterijskom upalom pluća. Tri studije su bile prospektivne, 7 su bile retrospektivne, a jedna od njih bila je randomizirana. Studije su bile provedene u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Dob bolesnika bila je 18 i više godina, a većina su bili muškog spola i u dobi preko 50 godina. Kumulativna smrtnost bila je 9,2%. Analizirane su dvije skupine bolesnika s pneumonijom, jedna skupina je imala u terapiji statin, a druga skupina bila je bez statinske terapije. Statistička analiza rezultata pokazala je razliku u smrtnosti između skupina. U skupini bolesnika koja je uzimala statin smrtnost je bila 5,1%, dok je u skupini koja nije liječena statinom smrtnost bila 10,3%. Ova razlika u smrtnosti između skupina statistički je značajna.

Manja intrahospitalna smrtnost i smrtnost nakon 30 dana bila je manja u skupini koja je uzimala statin. Teroretski gledano statin može smanjiti smrtnost zbog svojeg antiupalnog djelovanja u plućima i svojim sistemskim antiupalnim djelovanjem. Mogući je i utjecaj statina na modificirajući odgovor na sepsu ili utjecaj na direktnu antimikrobnu aktivnost. Ovako bi se moglo objasniti djelovanje statina u kratkoročnom vremenskom periodu praćenja bolesnika tj. za vrijeme bolničkog liječenja. U srednjeročnom i dugoročnom praćenju bolesnika, 30 dana i  90 dana nakon pneumonije, sigurno ima više čimbenika koji utječu na smrtnost. Na primjer, za kardijalne uzroke smrti nakon pneumonije odgovorna je ruptura nestabilnog plaka koronarniha arterija nakon infekcije. Statini su lijekovi koji inhibiraju HMG-CoA reduktazu i na taj način  blokiraju sintezu kolesterola u jetri te  snižavaju njegovu razinu u krvi. Osim ovog djelovanja statini poboljšavaju funkciju endotela, imaju antioksidativni učinak, antitrombotski i protuupalni učinak. Poznato je da statini djeluju i na način da stabiliziraju aterosklerotski plak. Vjerojatno zbog ovih učinaka statini smanjuju smrtnost u dogorčnom periodu nakon pneumonije. U skupini bolesnika koji su na statinskoj terapiji manja je incidencija akutnog koronarnog sindroma i zbog toga je i manja smrtnost.

U zaključku važno je naglasiti da bolesnici koji su na terapiji sa statinom imaju manju smrtnost nakon bakterijske pneumonije nego bolesnici koji su bez statinske terapije. Međutim, ova snažna povezanost se smanjuje u potskupinama bolesnika u studijama s rigoroznijom metodologijom. Za bolje razumijevanje utjecaja statina na smrtnost nakon pneumonije potrebne su buduće velike randomizirane i kontrolirane studije.
Poznato je da je pneumonija jedan od vodećih uzroka smrti širom svijeta. Svaka novost u liječenju može biti doprinos u borbi protiv ovog starog neprijatelja. Sigurno je da je od velike važnosti svako smanjenje smrtnosti od ove bolesti. Da li ćemo u skoroj budućnosti pneumoniju liječiti antibioticima i statinima ?
Rezultati meta-analize objavljeni su u prestižnom časopisu The American Journal of Medicine, u  studenom 2012. godine.
Iz Belupove ljekarne, u terapiji mogu se primijeniti ovi lijekovi iz skupine statina: simvastatin: PROTECTA, atorvastatin:TORVAS i rosuvastatin: ROSIX.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Degenerativna ozljeda meniska shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZaključak. Degenerativna ozljeda meniska i dalje predstavlja izvor nelagode i boli za velik broj bolesnika. Bolesnici koji imaju jasne mehaničke simptome, poput preskakanja, zakočenja ili „zaključavanja“ koljena, mogu imati koristi od artroskopske parcijalne meniscektomije. Ipak, operativno liječenje ne jamči uvijek uspjeh, osobito ako je istodobno prisutan osteoartritis koljena. Detaljna anamneza, temeljit fizikalni pregled i odgovarajuće […]

Bolest srca shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteŠto se tiče drugih vrsta karcinoma, šira Mendelova randomizacijska studija otkrila je umjereno povećan rizik od karcinoma glave i vrata, jednjaka i kolorektalnog karcinoma, ali ne i signal za karcinom dojke. Uzimajući sve ovo zajedno, dokaze o štetnosti, barem od blagog pijenja, prilično je teško utvrditi. Blagi učinci uočavaju se u opservacijskim studijama, ali opservacijske […]

Glavobolje

Jesu li arahnoidalne ciste i multicistična pinealna žlijezda na MR-u mozga razlog za zabrinutost kod čestih glavobolja?

PSA shutterstock_1232935264

Kada ne treba određivati PSA u serumu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePostoje situacije u kojima nije poželjno niti ispravno određivati PSA u serumu budući da možemo pouzdano očekivati da će njegova vrijednost biti povišena. PSA (Prostata Specifični Antigen) je tumorski marker za rak prostate. Taj marker ne postavlja dijagnozu niti je isključuje nego definira rizik od raka prostate ili njegova nastanka u budućnosti. Ujedno, ta je […]

Sitost shutterstock_2737788285

Pekan orasi: američki „super-plod“ koji čuva srce

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJeste li znali da su pekan orasi jedini orašasti plodovi koji su istinski „starosjedioci“ Sjeverne Amerike? Dok su bademi i orasi putovali svijetom, pekani su stoljećima bili temelj prehrane indijanskih plemena. Sama riječ „pekan“ dolazi iz algonkvinskog jezika i u slobodnom prijevodu znači „oraščić koji zahtijeva kamen da bi se razbio“. Srećom, danas nam kamenje […]

Vrtoglavica

Zašto se vrtoglavice i osjećaj nestabilnosti nastavljaju mjesecima nakon liječenja vrtoglavice?

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Zašto krvni tlak povremeno naglo raste unatoč redovitoj terapiji za hipertenziju?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Je li sinusna tahikardija i nalaz EKG uređaja zabrinjavajući kod anksioznosti?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute