Acetilsalicilna kiselina (ASK) u prevenciji kardiovaskularnih bolesti (KVB)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

ASK inhibicijom enzima ciklooksigenaze postiže svoj antiagregacijski učinak koji je važan u sprječavanju nastanka tromba u cirkulacijskom sustavu.

ASK inhibicijom enzima ciklooksigenaze postiže svoj antiagregacijski učinak koji je važan u sprječavanju nastanka tromba u cirkulacijskom sustavu. Također se u medicini ASK koristi u terapijske svrhe zbog analgetskog, antipiretskog i protuupalnog djelovanja. Antiagregacijski učinak se postiže već u manjim dozama od 75 do 100mg dnevno čime se smanjuje rizik mogućih krvarenja, osobito u probavnom sustavu.

ASK reducira rizik pojave velikih kardiovaskularnih (KV) događaja. Prema zadnjim smjernicama KV prevencije Europskog kardiološkog društva (ESC) 2016.g. ASK se preporučuje u sekundarnoj prevenciji KVB i cerebrovaskularnih bolesti (CVB):
akutni koronarni sindrom, angina pektoris, preboljeli infarkt miokarda, preboljeli cerebrovaskularni inzult ili tranzitorna ishemijska ataka, periferna arterijska bolest, nakon implantacije intravaskularnog stenta.
ASK se ne preporučuje u rutinskoj upotrebi pojedincima koji ne boluju od KVB ili CVB, dakle u primarnoj prevenciji, zbog rizika od velikih krvarenja.

Ustanovljena je redukcija rizika od nastanka nefatalnog infarkta miokarda za 22% u 11 istraživanja upotrebe ASK u primarnoj prevenciji (120 000 ispitanika). Nije nađeno značajnog učinka na redukciju ishemijskog cerebrovaskularnog inzulta, KV mortaliteta i ukupnog mortaliteta. ARRIVE studija u periodu praćenja od 5g. nije dokazala korist uzimanja ASK u primarnoj prevenciji. U ASPREE istraživanju na 20 000 ispitanika starijih od 70g. koji nisu bolovali od KVB, ASK u dozi od 100mg u periodu praćenja od 4,7 g. nije pokazala statistički značajnu korist, a povećao se značajno rizik velikih krvarenja (za 38%). Stoga se kod starijih osoba ne preporučuje uzimanje ASK u primarnoj KV prevenciji. Slični rezultati su dobiveni u ASCEND istraživanju na 15 000 dijabetičara koji već zbog svoje šećerne bolesti imaju 2 do 3 puta veći KV rizik. Ti su ispitanici praćeni kroz 7,4 g. Došlo je do smanjenja velikih KV događaja (8,5% u odnosu na 9,6% kod placebo grupe), ali uz porast velikih krvarenja (4,1% u odnosu na 3,2% kod placebo grupe), te je zaključeno da je korist manja od rizika krvarenja.

Stoga se u zadnjim smjernicama KV prevencije ističe važnost uzimanja ASK u dozi od 75 do 100mg dnevno u sekundarnoj KV prevenciji ukoliko nema kontraindikacija.
U primarnoj KV prevenciji se preporučuje individualan pristup. Potrebno je procijeniti svakom bolesniku KV rizik (koriste se u Europi SCORE tablice). Ukoliko postoji visok KV rizik razmatra se korist uzimanja ASK u KV prevenciji u odnosu na rizik od mogućih krvarenja. To je osobito važno procijeniti kod dijabetičara i starijih osoba (zdravim starijim osobama iznad 70g. bez KVB se ne preporučuje uzimanje ASK na temelju ASPREE istraživanja).
Uvijek treba naglasiti da je u primarnoj KV prevenciji najvažnije pridržavati se zdravih životnih navika kako bi se KV rizični čimbenici stavili pod kontrolu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteČimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (KAB) dijele se u dvije skupine: NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje ne možemo utjecati promjenom životnih navika):Dob: starenje povećava rizik razvoja ateroskleroze i KAB.Spol: muškarci imaju veći rizik, ali nakon menopauze taj je rizik izjednačen u oba spola.Pozitivna obiteljska anamneza srčanih bolesti: ukoliko su bliži krvni […]

Kardiologija

Što znači nalaz fibroznih promjena na plućima i zadebljanja sluznice sinusa na RTG snimci?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što znači nalaz kalcifikata u jetri i stijenci aorte i treba li dodatna obrada?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]