Acetilsalicilna kiselina (ASK) u prevenciji kardiovaskularnih bolesti (KVB)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

ASK inhibicijom enzima ciklooksigenaze postiže svoj antiagregacijski učinak koji je važan u sprječavanju nastanka tromba u cirkulacijskom sustavu.

ASK inhibicijom enzima ciklooksigenaze postiže svoj antiagregacijski učinak koji je važan u sprječavanju nastanka tromba u cirkulacijskom sustavu. Također se u medicini ASK koristi u terapijske svrhe zbog analgetskog, antipiretskog i protuupalnog djelovanja. Antiagregacijski učinak se postiže već u manjim dozama od 75 do 100mg dnevno čime se smanjuje rizik mogućih krvarenja, osobito u probavnom sustavu.

ASK reducira rizik pojave velikih kardiovaskularnih (KV) događaja. Prema zadnjim smjernicama KV prevencije Europskog kardiološkog društva (ESC) 2016.g. ASK se preporučuje u sekundarnoj prevenciji KVB i cerebrovaskularnih bolesti (CVB):
akutni koronarni sindrom, angina pektoris, preboljeli infarkt miokarda, preboljeli cerebrovaskularni inzult ili tranzitorna ishemijska ataka, periferna arterijska bolest, nakon implantacije intravaskularnog stenta.
ASK se ne preporučuje u rutinskoj upotrebi pojedincima koji ne boluju od KVB ili CVB, dakle u primarnoj prevenciji, zbog rizika od velikih krvarenja.

Ustanovljena je redukcija rizika od nastanka nefatalnog infarkta miokarda za 22% u 11 istraživanja upotrebe ASK u primarnoj prevenciji (120 000 ispitanika). Nije nađeno značajnog učinka na redukciju ishemijskog cerebrovaskularnog inzulta, KV mortaliteta i ukupnog mortaliteta. ARRIVE studija u periodu praćenja od 5g. nije dokazala korist uzimanja ASK u primarnoj prevenciji. U ASPREE istraživanju na 20 000 ispitanika starijih od 70g. koji nisu bolovali od KVB, ASK u dozi od 100mg u periodu praćenja od 4,7 g. nije pokazala statistički značajnu korist, a povećao se značajno rizik velikih krvarenja (za 38%). Stoga se kod starijih osoba ne preporučuje uzimanje ASK u primarnoj KV prevenciji. Slični rezultati su dobiveni u ASCEND istraživanju na 15 000 dijabetičara koji već zbog svoje šećerne bolesti imaju 2 do 3 puta veći KV rizik. Ti su ispitanici praćeni kroz 7,4 g. Došlo je do smanjenja velikih KV događaja (8,5% u odnosu na 9,6% kod placebo grupe), ali uz porast velikih krvarenja (4,1% u odnosu na 3,2% kod placebo grupe), te je zaključeno da je korist manja od rizika krvarenja.

Stoga se u zadnjim smjernicama KV prevencije ističe važnost uzimanja ASK u dozi od 75 do 100mg dnevno u sekundarnoj KV prevenciji ukoliko nema kontraindikacija.
U primarnoj KV prevenciji se preporučuje individualan pristup. Potrebno je procijeniti svakom bolesniku KV rizik (koriste se u Europi SCORE tablice). Ukoliko postoji visok KV rizik razmatra se korist uzimanja ASK u KV prevenciji u odnosu na rizik od mogućih krvarenja. To je osobito važno procijeniti kod dijabetičara i starijih osoba (zdravim starijim osobama iznad 70g. bez KVB se ne preporučuje uzimanje ASK na temelju ASPREE istraživanja).
Uvijek treba naglasiti da je u primarnoj KV prevenciji najvažnije pridržavati se zdravih životnih navika kako bi se KV rizični čimbenici stavili pod kontrolu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]