Acetilsalicilna kiselina (ASK) u prevenciji kardiovaskularnih bolesti (KVB)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

ASK inhibicijom enzima ciklooksigenaze postiže svoj antiagregacijski učinak koji je važan u sprječavanju nastanka tromba u cirkulacijskom sustavu.

ASK inhibicijom enzima ciklooksigenaze postiže svoj antiagregacijski učinak koji je važan u sprječavanju nastanka tromba u cirkulacijskom sustavu. Također se u medicini ASK koristi u terapijske svrhe zbog analgetskog, antipiretskog i protuupalnog djelovanja. Antiagregacijski učinak se postiže već u manjim dozama od 75 do 100mg dnevno čime se smanjuje rizik mogućih krvarenja, osobito u probavnom sustavu.

ASK reducira rizik pojave velikih kardiovaskularnih (KV) događaja. Prema zadnjim smjernicama KV prevencije Europskog kardiološkog društva (ESC) 2016.g. ASK se preporučuje u sekundarnoj prevenciji KVB i cerebrovaskularnih bolesti (CVB):
akutni koronarni sindrom, angina pektoris, preboljeli infarkt miokarda, preboljeli cerebrovaskularni inzult ili tranzitorna ishemijska ataka, periferna arterijska bolest, nakon implantacije intravaskularnog stenta.
ASK se ne preporučuje u rutinskoj upotrebi pojedincima koji ne boluju od KVB ili CVB, dakle u primarnoj prevenciji, zbog rizika od velikih krvarenja.

Ustanovljena je redukcija rizika od nastanka nefatalnog infarkta miokarda za 22% u 11 istraživanja upotrebe ASK u primarnoj prevenciji (120 000 ispitanika). Nije nađeno značajnog učinka na redukciju ishemijskog cerebrovaskularnog inzulta, KV mortaliteta i ukupnog mortaliteta. ARRIVE studija u periodu praćenja od 5g. nije dokazala korist uzimanja ASK u primarnoj prevenciji. U ASPREE istraživanju na 20 000 ispitanika starijih od 70g. koji nisu bolovali od KVB, ASK u dozi od 100mg u periodu praćenja od 4,7 g. nije pokazala statistički značajnu korist, a povećao se značajno rizik velikih krvarenja (za 38%). Stoga se kod starijih osoba ne preporučuje uzimanje ASK u primarnoj KV prevenciji. Slični rezultati su dobiveni u ASCEND istraživanju na 15 000 dijabetičara koji već zbog svoje šećerne bolesti imaju 2 do 3 puta veći KV rizik. Ti su ispitanici praćeni kroz 7,4 g. Došlo je do smanjenja velikih KV događaja (8,5% u odnosu na 9,6% kod placebo grupe), ali uz porast velikih krvarenja (4,1% u odnosu na 3,2% kod placebo grupe), te je zaključeno da je korist manja od rizika krvarenja.

Stoga se u zadnjim smjernicama KV prevencije ističe važnost uzimanja ASK u dozi od 75 do 100mg dnevno u sekundarnoj KV prevenciji ukoliko nema kontraindikacija.
U primarnoj KV prevenciji se preporučuje individualan pristup. Potrebno je procijeniti svakom bolesniku KV rizik (koriste se u Europi SCORE tablice). Ukoliko postoji visok KV rizik razmatra se korist uzimanja ASK u KV prevenciji u odnosu na rizik od mogućih krvarenja. To je osobito važno procijeniti kod dijabetičara i starijih osoba (zdravim starijim osobama iznad 70g. bez KVB se ne preporučuje uzimanje ASK na temelju ASPREE istraživanja).
Uvijek treba naglasiti da je u primarnoj KV prevenciji najvažnije pridržavati se zdravih životnih navika kako bi se KV rizični čimbenici stavili pod kontrolu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]