Prirast tjelesne težine u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dobivanje na tjelesnoj masi tijekom trudnoće ovisi o više čimbenika, kao što su rasa, dob trudnice, tjelesna visina, tjelesna težina prije trudnoće, tjelesna kondicija, opće zdravstveno stanje, podneblje i drugo..

Dobivanje na tjelesnoj masi tijekom trudnoće ovisi o više čimbenika, kao što su rasa, dob trudnice, tjelesna visina, tjelesna težina prije trudnoće, tjelesna kondicija, opće zdravstveno stanje, podneblje i drugo. Upravo zato preporuke o optimalnom prirastu tjelesne težine u trudnoći imaju široke raspone urednih vrijednosti, a polazišna točka izračuna optimalnog prirasta tjelesne težine trudnice je indeks tjelesne mase prije trudnoće (engl. Body Mass Indeks, BMI).

Pravilan prirast tjelesne mase trudnice je ono što ona sama može poduzeti u smislu prevencije nekih bolesti koje mogu kompromitirati uredan tijek trudnoće i porod, kao što su trudnička šećerna bolest, gestacijski dijabetes, preeklampsija, indikacija za dovršenje trudnoće (planiranim) carskim rezom i drugo.

S obzirom na energetske potrebe fetusa, njegov rast i razvoj, prirast tjelesne težine ima i trimestralne preporuke, te ćemo u daljnjem razmatranju sve navedeno uzeti u obzir.

Promatrajući BMI, temeljem kojega se zaključuje o normalnoj tjelesnoj težini, odnosno smanjenoj (prema pothranjenosti) i prekomjernoj (prema debljini), idealni prirast tjelesne težine u trudnoći bio bi:

  • za žene prosječne tjelesne težine prije trudnoće u kojih je BMI između 18.5-24.9, između 11 i 16 kg,
  • za žene niže tjelesne težine prije trudnoće u kojih je BMI ispod 18.5, između 12.5 i 19 kg, te
  • za žene prekomjerne tjelesne težine prije trudnoće u kojih je BMI iznad 30, između 5 i 10 kg.

Osim pažnje usmjerene ka kalorijskoj vrijednosti namirnica i obroka, važno je paziti i na izvore tih kalorija. Tako valja izbjegavati nezdravo jelo (ono što se zove „fast food“), slatkiše, gazirane sokove, jako začinjenu hranu, neprimjerenu kombinaciju namirnica, određeni način pripreme namirnica, itd.

Naprijed navedeni optimalni prirast tjelesne težine, u žena koje su prosječno fizički aktivne, odnosno oko pola sata tjedno posvete tjelovježbi, postiže se unosom:

  • 1800 kcal dnevno tijekom prvog trimestra trudnoće,
  • 2200 kcal dnevno tijekom drugog trimestra trudnoće i
  • 2400 kcal dnevno tijekom trećeg trimestra trudnoće.

Uz zahtjevnije fizičke aktivnosti (npr. u aktivnih sportašica), zahtjev za dnevnim unosnom kalorija u trudnoći može biti povišen, a u trudnica iz druge krajnosti, koje su minimalno fizički aktivne, dnevni unos kalorija trebao bi biti i manji.

Navest ćemo i kako se dodatni kilogrami u trudnoći (prosječnih 15-ak kilograma) raspoređuju:

  • oko 3.5 kg je prosječna težina novorođenčeta,
  • oko 2 kg je prosječna težina posteljice,
  • nešto manje od 2 kg je težina tjelesnih tekućina trudnice,
  • nešto manje od 1 kg je težina gravidne maternice,
  • nešto manje od 1 kg je težina dojki trudnice,
  • nešto manje od 2 kg je težina volumena krvi trudnice,
  • oko 3 kg pripisuje se majčinim zalihama masnoća, bjelančevina i drugih nutrijenata i
  • nešto manje od 1 kg je težina plodove vode.

Naglašavamo kako je ovo prosjek, te kako je prirast tjelesne težine u trudnoći ipak individualan. Također, drugačiji su kalorijski zahtjevi i sastav hrane/obroka u trudnica koje boluju od neke bolesti (prije trudnoće), odnosno u onih koje su tijekom trudnoće oboljele od neke sistemne bolesti (ponajprije se misli na gestacijski dijabetes, neke kožne bolesti nepoznate etiologije i drugo).

I, na koncu, ono što smo višekratno napisali: buduća majka ne smije se povoditi onom narodnom, kako „trudnica treba jesti za dvoje“.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Trudnoća

Uloga posteljice u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Placenta ili posteljica je organ koji nastaje u trudnoći i tijekom trudnoće vrši vrlo važnu ulogu. Normalan razvoj posteljice je preduvjet normalnog razvoja trudnoće u našoj vrsti Homo sapiens (umni čovjek). U prilog tome govori podatak da oko 65 % zametaka propada u razdoblju kada nije moguće otkriti trudnoću. Kako u ranom razdoblju trudnoće, tako […]

Postmenopauza

Trudnoća, PAPA test i postmenupauza

Zdrava trudnoća

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Trudnoća

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Trudnoća

Koliko vremenski djeluje tableta za hitnu kontracepciju?

Trudnoća

Cistocela

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Iz iste kategorije

Ginekologija

Ima li potrebe za kontracepcijom?

Ginekologija

Placenta praevia – dijagnostika i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Osnovni simptom nisko nasjele posteljice je krvarenje, najčešće u drugoj polovici trudnoće. No, svako krvarenje potkraj drugog i početkom trećeg tromjesečja trudnoće ne znači da je u pitanju nisko nasjela posteljica, ona samo sudjeluje u 20 % slučajeva. Najčešće je krvarenje nepoznatog uzroka (u 45% slučajeva), potom aburpcija (odljuštenje) posteljice u 30 % slučajeva. Ostali […]

Ginekologija

Placenta praevia

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Što je placenta praevia? Kada se placentacija i razvoj posteljice smjesti na donjem djelu maternice (donji uterini segment) te se tako posteljica nalazi između vrata maternice i ploda. Tako da zapravo blokira ili možemo reći sprječava rađanje djeteta. Takvo smještena posteljica može potpuno ili djelomično prekrivati donji uterini segment. Razlikujemo četiri stupnja: Pojavnost nasjele posteljice […]

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

Vrijeme čitanja članka: 2 minute AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Je li potrebna operacija jajnika i maternice?