Dobivanje na tjelesnoj masi tijekom trudnoće ovisi o više čimbenika, kao što su rasa, dob trudnice, tjelesna visina, tjelesna težina prije trudnoće, tjelesna kondicija, opće zdravstveno stanje, podneblje i drugo..
Dobivanje na tjelesnoj masi tijekom trudnoće ovisi o više čimbenika, kao što su rasa, dob trudnice, tjelesna visina, tjelesna težina prije trudnoće, tjelesna kondicija, opće zdravstveno stanje, podneblje i drugo. Upravo zato preporuke o optimalnom prirastu tjelesne težine u trudnoći imaju široke raspone urednih vrijednosti, a polazišna točka izračuna optimalnog prirasta tjelesne težine trudnice je indeks tjelesne mase prije trudnoće (engl. Body Mass Indeks, BMI).
Pravilan prirast tjelesne mase trudnice je ono što ona sama može poduzeti u smislu prevencije nekih bolesti koje mogu kompromitirati uredan tijek trudnoće i porod, kao što su trudnička šećerna bolest, gestacijski dijabetes, preeklampsija, indikacija za dovršenje trudnoće (planiranim) carskim rezom i drugo.
S obzirom na energetske potrebe fetusa, njegov rast i razvoj, prirast tjelesne težine ima i trimestralne preporuke, te ćemo u daljnjem razmatranju sve navedeno uzeti u obzir.
Promatrajući BMI, temeljem kojega se zaključuje o normalnoj tjelesnoj težini, odnosno smanjenoj (prema pothranjenosti) i prekomjernoj (prema debljini), idealni prirast tjelesne težine u trudnoći bio bi:
- za žene prosječne tjelesne težine prije trudnoće u kojih je BMI između 18.5-24.9, između 11 i 16 kg,
- za žene niže tjelesne težine prije trudnoće u kojih je BMI ispod 18.5, između 12.5 i 19 kg, te
- za žene prekomjerne tjelesne težine prije trudnoće u kojih je BMI iznad 30, između 5 i 10 kg.
Osim pažnje usmjerene ka kalorijskoj vrijednosti namirnica i obroka, važno je paziti i na izvore tih kalorija. Tako valja izbjegavati nezdravo jelo (ono što se zove „fast food“), slatkiše, gazirane sokove, jako začinjenu hranu, neprimjerenu kombinaciju namirnica, određeni način pripreme namirnica, itd.
Naprijed navedeni optimalni prirast tjelesne težine, u žena koje su prosječno fizički aktivne, odnosno oko pola sata tjedno posvete tjelovježbi, postiže se unosom:
- 1800 kcal dnevno tijekom prvog trimestra trudnoće,
- 2200 kcal dnevno tijekom drugog trimestra trudnoće i
- 2400 kcal dnevno tijekom trećeg trimestra trudnoće.
Uz zahtjevnije fizičke aktivnosti (npr. u aktivnih sportašica), zahtjev za dnevnim unosnom kalorija u trudnoći može biti povišen, a u trudnica iz druge krajnosti, koje su minimalno fizički aktivne, dnevni unos kalorija trebao bi biti i manji.
Navest ćemo i kako se dodatni kilogrami u trudnoći (prosječnih 15-ak kilograma) raspoređuju:
- oko 3.5 kg je prosječna težina novorođenčeta,
- oko 2 kg je prosječna težina posteljice,
- nešto manje od 2 kg je težina tjelesnih tekućina trudnice,
- nešto manje od 1 kg je težina gravidne maternice,
- nešto manje od 1 kg je težina dojki trudnice,
- nešto manje od 2 kg je težina volumena krvi trudnice,
- oko 3 kg pripisuje se majčinim zalihama masnoća, bjelančevina i drugih nutrijenata i
- nešto manje od 1 kg je težina plodove vode.
Naglašavamo kako je ovo prosjek, te kako je prirast tjelesne težine u trudnoći ipak individualan. Također, drugačiji su kalorijski zahtjevi i sastav hrane/obroka u trudnica koje boluju od neke bolesti (prije trudnoće), odnosno u onih koje su tijekom trudnoće oboljele od neke sistemne bolesti (ponajprije se misli na gestacijski dijabetes, neke kožne bolesti nepoznate etiologije i drugo).
I, na koncu, ono što smo višekratno napisali: buduća majka ne smije se povoditi onom narodnom, kako „trudnica treba jesti za dvoje“.
20.9.2017