Prilikom posjete liječniku i razgovora između liječnika i bolesnika utvrđuju se mogući uzroci bola u vratu. Nakon razgovora s bolesnikom, liječnik obavi pregled i propiše potrebnu terapiju.
Dijagnoza bolesti
Prve i akutne mjere koje su preporučene u liječenju vratobolje su: led, blagi lijekovi protiv bolova, fizikalna terapija, odgovarajuće vježbe, kao i kinesiotape (elastična terapeutska traka). Kod većine bolesnika će bol u vratu proći ili se značajno smanjiti za 4 tjedna pomoću navedenih terapijskih metoda. U slučaju kad se na temelju razgovora i pregleda bolesnika posumnja na neki ozbiljniji uzrok boli, kao što su: tumor, infekcija, prijelom ili ozbiljna oštećenja živaca preporučene su neke od idućih pretraga: RTG vratne kralježnice, CT vrata ili glave, krvni testovi poput kompletne krvne slike, biokemije, jetrenih, bubrežnih i koštanih parametara, pretraga urina, MR (magnetska rezonancija) vrata ili glave, kao i scintigrafija kostiju, EMNG ispitivanje mišića i živaca i druge.
Simptomi koji će navesti liječnika da posumnja na ozbiljan uzrok vratobolje su: novonastala bol u vratu u tijeku nekih drugih bolesti poput reumatoidnog artritis, AIDS-a ili karcinoma; progresivno pogoršavanje boli; bol koja traje dulje od 4-6 tjedana; gubitak osjeta, utrnulost ili nespretnost u jednoj ili obje ruke koje ne prolaze u roku od 4 tjedna; prisutnost općih simptoma bolesti i iznemoglosti, kao gubitak tjelesne mase ili visoka temperatura (groznice); problemi s hodom ili zadržavanjem urina i stolice.
No, ukoliko u bolesnika nema navedenih simptoma, što je u većini slučajeva, daljnje pretrage nisu potrebne. Naime, ako se radi o nespecifičnoj boli u vratu, o čemu je u većini slučajeva riječ, tada ne postoji specifičan test. RTG vratne kralježnice obično nije u korelaciji sa simptomima jer je kod otprilike svakog drugog čovjeka starijeg od 50 godina nalaz „pozitivan“ u vidu prikazivanja određenog stupnja „trošenja“ (degeneracije) koštano-zglobnih struktura, a većina ljudi u populaciji ipak nema bolove u vratu.
U dijagnosticiranju uzroka bolova u vratu, važno je razmotriti sve simptome i to redom kako su se vremenski pojavili. U razmatranju simptoma, važno je zabilježiti položaj, intenzitet, trajanje i širenje bola u druge strukture. Primjerice, utvrđuje se dolazi li do pogoršanja bola prilikom gibanja glave, je li bilo kakvih ozljeda vrata u prošlosti, koji položaji glave i vrata dovode do smirenja bola. Također je važno i ispalpirati strukture u vratu, kao koštano-zglobne strukture i mišiće. Ispitivanje živčanog sustava je važna komponenta pri ovom pregledu u svrhuutvrđivanja oštećenja ili pritiska na određeni živac ili živčani korijen.
Pretrage kojima se koristimo u dijagnosticiranju su:
- RTG vratne kralježnice – govore nam o promjenama u zglobnim strukturama
- kompjuterizirana tomografija (CT) – prikaz detaljnih presjeka unutarnjih struktura u vratu
- magnetska rezonancija (MR) – prikaz posebno detaljne slike kostiju i mekih tkiva, uključujući i leđnu moždinu i živce koji izlaze iz leđne moždine
Međutim, mnogi ljudi imaju promjene u koštano-zglobnim strukturama vrata, ali bez prisutnosti ikakvih simptoma.
- ispitivanja živaca – EMNG – ovaj test uključuje umetanje vrlo fine igle kroz kožu u mišić kako bi se utvrdilo je li određena živčana vlakna imaju održanu funkciju
- krvni testovi. krvni testovi ponekad mogu pokazati postojanje upalnih ili infektivnih stanja koja mogu biti uzrok bola u vratu
- lumbalna punkcija. tijekom punkcije leđne moždine se uzima uzorak tekućine (likvora) koja okružuje mozak i leđnu moždinu. Ovaj test nam može otkriti ima li bolesnik meningitis.
23.12.2015
