Sindromi prenaprezanja sustava za kretanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sindromi prenaprezanja sustava za kretanje česti su bolni sindromi koji prema nekim podacima čine čak do 60% svih bolesti u populaciji.

Zbog njihove učestalosti s jedne, te nepravodobnog otkrivanja, pa čak i zanemarivanja s druge strane, navedeni sindromi mogu dovesti do narušavanja kvalitete života oboljele osobe. Stoga, ih je bitno pravovremeno prepoznati, te započeti rano liječenje. Naime, sindromi prenaprezanja sustava za kretanje u suvremenom načinu života predstavljaju veliki medicinski problem profesionalnih sportaša, sportaša rekreativaca, kao i pojedinaca određenih zanimanja u kojima zbog prekomjernog intenziteta rada, učestalog  ponavljanja određenih pokreta i neadekvatnih uvjeta rada (kirurzi, stomatolozi, daktilografi, ličioci, automehaničari i dr.) dolazi do pojave sindroma prenaprezanja.

Razvoj kliničke slike sindroma kao i njihovo neprepoznavanje s vremenom onemogućuje zahvaćene pojedince u obavljanju njihove svakodnevne djelatnost što današnje suvremeno društvo teško prihvaća.

Da bi se navedeni sindromi mogli na vrijeme mogli prepoznati, liječiti, ali i prevenirati  bitno se upoznati s uzrokom njihova nastanka kao i faktorima koji pospješuju njihovo pojavljivanje. Iz samog naziva ovih bolnih sindroma uvelike proizlazi i njihov porijeklo. Naime do pojave sindroma prenaprezanja, u engleskoj literaturi poznatih kao „overuse injuries“, dovesti će učestalo ponavljanje određenih radnji koje potom rezultiraju pojavom mikrotraumatskih oštećenja određenog segmenta sustava za kretanje (kostiju, zglobova, mišića, hrskavice, tetiva, burza).

Ponavljana mikrotrauma uzročno-posljedičnim slijedom dovest će do započinjanja upalnog procesa koji će ukoliko se to liječenjem i pravovremenim tretmanom ne spriječi prijeći u kronični upalni proces. Do pojave sindroma prenaprezanja doći će u trenutku kada ponavljanje mikrotraumatskih oštećenja nadvlada sposobnost zahvaćenog tkiva za reparacijom.

Uzroci

Uzrok nastanak sindroma prenaprezanja sustava za kretanje je multifaktorski tj. nastaje kao rezultat djelovanja brojnih unutarnjih (intrinzičnih) i vanjskih (ekstrinzičnih) faktora.

Od unutarnjih predisponirajućih faktora najznačajniji su anatomski i biomehanički faktori kao što su:

  • rotacijske anomalije donjih ekstremiteta (nogu)
  • varus (O) ili valgus (X) deformacije koljena
  • deformacije stopala (spušteno ili udubljeno stopalo)
  • razlike u dužini nogu
  • anatomska odstupanja u ekstenzornom sustavu koljena i sl.

Vanjski predisponirajući čimbenici koji dovode do sindroma prenaprezanja najčešće su:

  • pogreške u programiranju i izvođenju treninga (neadekvatna promjena intenziteta, predugo trajanje treninga, nepravilno izvođenje, izostanak zagrijavanja i vježbi istezanja)
  • neodgovarajući uvjeti u kojima se održava trening (npr. neodgovarajuća sportska podloga, neodgovarajuća obuća u kojoj se trenira itd.)

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Reumatologija

Bolno stopalo – 10. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDiferencijalna dijagnoza Isključiti potpunu ili djelomičnu rupturu Ahilove tetive. Kao pomoć tu je, između ostalog, Thompsonov test koji se provodi s pacijentom koji leži na trbuhu. U slučaju pozitivnog testa, nije primijećeno nikakvo ili malo kretanja u gležnju; tada je pukla Ahilova tetiva. U slučaju atipične prezentacije i nejasne dijagnoze, treba razmotriti trombozu potkoljenice, puknuće […]

Tendinopatija Ahilove tetive

Bolno stopalo – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaTendinopatija Ahilove tetive Učestalost Ahilova tendinopatija je stanje nakon preopterećenja tetive s učestalošću od 5 – 6 posto u fizički neaktivnih osoba i 9 posto u fizički aktivnoj populaciji. U većoj su mjeri pogođeni sportaši koji se bave trčanjem na duge staze, tenisom i atletikom. Etiologija i patogeneza Trenutno nema dokaza da je Ahilova tendinopatija […]

Reumatologija

Bolno stopalo – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStopalo je složeni dio sustava za kretanje koji pomaže u stabiliziranju udarnih sila i prilagodbi na različite površine te je stalno izloženo opterećenju. Ozljeda ovog djela sustava za kretanje može biti akutna ili kronična, kao npr. u slučaju preopterećenja. Iako su poremećaji povezani sa stopalom učestali, na žalost, nisu jako veliki znanstveni dokazi za metode […]

Pretilost

Imam sve simptome kroničnog umora, koje pretrage trebam obaviti?

MR

Imam jake bolove u donjem dijelu kralježnice, molim pojašnjenje nalaza?

Reumatologija

Bolno stopalo – 6 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDiferencijalna dijagnoza Treba napraviti krve pretrage koji uključuju urat, SE, CRP i krvnu sliku kako bi se isključili giht ili druge upalne bolest kao što su reumatoidni artritis kao uzrok ukočenosti palca stopala. Treba isključiti i druge strukturne promjene zgloba poput halluxa valgusa. Liječenje Liječenje hallux rigidusa prvenstveno je konzervativno (neoperativno) i to u svrhu […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]