Bolno stopalo – 6 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Diferencijalna dijagnoza

Treba napraviti krve pretrage koji uključuju urat, SE, CRP i krvnu sliku kako bi se isključili giht ili druge upalne bolest kao što su reumatoidni artritis kao uzrok ukočenosti palca stopala. Treba isključiti i druge strukturne promjene zgloba poput halluxa valgusa.

Liječenje

Liječenje hallux rigidusa prvenstveno je konzervativno (neoperativno) i to u svrhu ublažavanja boli. Aktivnost i prilagodba obuće uglavnom imaju za cilj izbjeći maksimalno savijanje palca prema gore. Što se tiče same obuće, bolesniku treba preporučiti prostrane cipele, cipele s potplatom ili posebne uloške. U slučaju pojačane boli i upale u palcu, preporučuju se NSAID lijekovi, poput ibuprofena i ketoprofena, te lokalna injekcija kortikosteroida. Međutim, treba dodati da razina uspjeha liječenja ovim metodama nije najviša. U slučaju nedovoljnog učinka neoperativnog liječenja, uputnica se šalje specijalistu ortopedije. Kirurško djelovanje podijeljeno je na operaciju “poštede zglobova” i “žrtvovanje zglobova”. U prvoj metodi se ukloni koštani izdanak ili osteofit dok se kod druge metode koristi ukočenje zgloba. Druga metoda se koristi kod jako izraženog osteoartritisa palca stopala.

Nakon operacije se može hodati na operiranom stopalu od prvog dana, ali oslanjajući se na petu i koristeći štake. Prvih 10-ak dana nakon operacije treba sjediti s visoko podignutom nogom radi smanjenja otoka potkoljenice i stopala. Hladni oblozi se koriste za smanjenje otoka.  

Apsolutno se ne smije stajati na prstima na operiranom stopalu ili ga stiskati u uske cipele dok ne prođu 3 mjeseca.

 Zavoj nakon operacije treba nositi 2-3 dana, nakon toga se može prijeći na manji zavoj, a šavovi se uklanjaju nakon 14 dana. Prilikom tuširanja treba prekriti zavoj plastičnom vrećicom, a ako se zavoj smoči, mora se zamijeniti, budući da operativni prostor treba biti suh.

Za bol nakon operacije se koriste NSAIL lijekovi koji se uzimaju s hranom 7 dana, kao Ibuprofen. Ovi lijekovi smanjuju bol i otekline u zglobu. Kao komplikacije može biti produženo trajanje bola i teže cijeljenje rane.

Prognoza

Otprilike 50 posto bolesnika koji se liječe kozervativno, tj s lijekovima i ulošcima, na kraju ipak dođe do operacije. Bolesnici s manje izraženim hallux rigidusom općenito imaju bolji učinak otklanjanja osteofita od onih s izraženom bolešću. Sveukupno, oko 90 posto onih koji su podvrgnuti operaciji hallux rigidusa imaju subjektivno poboljšanje simptoma.

Bolovanje se daje nakon operacije do 6 tjedana.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Reumatologija

Ne mogu čučnuti, što da radim?

Reumatologija

Bolno stopalo – 10. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDiferencijalna dijagnoza Isključiti potpunu ili djelomičnu rupturu Ahilove tetive. Kao pomoć tu je, između ostalog, Thompsonov test koji se provodi s pacijentom koji leži na trbuhu. U slučaju pozitivnog testa, nije primijećeno nikakvo ili malo kretanja u gležnju; tada je pukla Ahilova tetiva. U slučaju atipične prezentacije i nejasne dijagnoze, treba razmotriti trombozu potkoljenice, puknuće […]

Kalkaneus – petna kost

Bolno stopalo – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaTendinopatija Ahilove tetive Učestalost Ahilova tendinopatija je stanje nakon preopterećenja tetive s učestalošću od 5 – 6 posto u fizički neaktivnih osoba i 9 posto u fizički aktivnoj populaciji. U većoj su mjeri pogođeni sportaši koji se bave trčanjem na duge staze, tenisom i atletikom. Etiologija i patogeneza Trenutno nema dokaza da je Ahilova tendinopatija […]

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDiferencijalna dijagnoza U slučaju traume treba razmotriti kontuziju stopala, prijelom u stopalu ili puknuće plantarne fascije. Kod osteoartritisa u drugim zglobovima u tijelu ili kod znakova upalnih reumatskih bolesti treba isključiti degenerativnu bolest zglobova (osteoartritis) ili upalne reumatske bolesti kao reumatoidni ili psorijatični artritis. U slučaju trnaca, smanjenog osjeta u stopalu ili prisutnosti neuropatske boli […]

Pretilost

Imam sve simptome kroničnog umora, koje pretrage trebam obaviti?

Reumatologija

Bolno stopalo – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStopalo je složeni dio sustava za kretanje koji pomaže u stabiliziranju udarnih sila i prilagodbi na različite površine te je stalno izloženo opterećenju. Ozljeda ovog djela sustava za kretanje može biti akutna ili kronična, kao npr. u slučaju preopterećenja. Iako su poremećaji povezani sa stopalom učestali, na žalost, nisu jako veliki znanstveni dokazi za metode […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]