Kod PsA se obično prvo javljaju kožne promjene, a nakon toga artritis (upala zgloba) koji može zahvatiti jedan ili više zglobova. Kao i u ostalim reumatskim bolestima, simptomi uključuju bol u zglobovima, njihovu oteklinu.
Simptomi bolesti
Kod PsA se obično prvo javljaju kožne promjene, a nakon toga artritis (upala zgloba) koji može zahvatiti jedan ili više zglobova. Kao i u ostalim reumatskim bolestima, simptomi uključuju bol u zglobovima, njihovu oteklinu, zakočenost, bolnost enteza (hvaišta tetiva za kost), a ponekad su zahvaćeni zglobovi topli, te je koža iznad njih crvenoljubičaste boje. Bol u zglobovima varira od blage do vrlo jake i nije povezana s jačinom kožnih promjena. PsA možemo podjeliti u pet različitih oblika bolesti, ovisno o pojavi simptoma:
-
klasičan oblik koji zahvaća nokte i krajnje zglobove prstiju. Rijedak, ali tipičan oblik upale zglobova, klasične su psorijatične promjene na noktima, te crvenilo kože iznad zahvaćenoga zgloba.
-
mutilirajući (razarajući) artritis s osteolizom (razgradnjom) malih kostiju na prstima. Težak oblik PsA uz izražene destruktivne promjene na zglobovima i kostima šaka, a ponekad i stopala. Bolovi su jaki i izražena je jutarnja zakočenost, a u konačnici dolazi do teških deformacija i onesposobljenosti bolesnika.
-
simetrični poliartritis nalik reumatoidnome. Upala se javlja u istim zglobovima na suprotnim stranama tijela, tj. u simetričnim zglobovima. Uglavnom je zahvaćeno pet ili više zglobova, i izraženija je psorijaza.
-
asimetrični mnoartritis/oligoartritis (upala jednog/nekoliko zglobova – do 4). Upala jednog ili najviše četri zgloba i to izraženije na jednoj strani tijela (asimetrično). Obično su zahvaćeni ručni zglob, lakat, koljeno i gležanj. Kada artritis zahvati zglobove šake i stopala, oteklina tetivnih ovojnica malih zglobova na prstima dovodi do zadebljanja prstiju koji nalikuju kobasicama (“kobasičasti” prsti) i javlja se u 70% bolesnika s PsA.
-
periferni artritis s tipičnim ankilozantnim spondilitisom. U ovom tipu PsA dolazi do upale kralježnice u područiju sakroilijakalnih zglobova (zglobovi između križne kosti i zdjelice), što je klasičan simptom ankilozantnog spondilitisa. Bolest može zahvatiti samo područje sakroilijakalnih zglobova, ali češće se još javlja i artritis na zglobovima ruku i nogu. Karakteristična je bolnost i zakočenost križa i vratne kralježnice.
Ukoliko se kod bolesnika javljaju česti bolovi u kralježnici ili zglobovima ruku i nogu, zakočenost, oteklina i toplina zglobova, te promjene na koži i noktima, moguće je da boluje od PsA. Razgovorom, kliničkim pregledom i dodatnim pretragama liječnik će postaviti ispravnu dijagnozu i napraviti plan liječenja. Slične simptome kao PsA može imati i reaktivni artritis (ali uglavnom ne zahvaća male zglobove prstiju šaka), giht i rematoidni artritis.
Dijagnoza
Zglobni simptomi i prisutnost psorijatičnih promjena na koži i noktima mogu pomoći prilikom postavljanja dijagnoze, s tim da treba isključiti mogućnost postojanja gljivične infekcije na noktima. Oko 90 % bolesnika s PsA ima psorijatičke promjene na noktima. Klasične promjene na zglobovim koje pobuđuju sumnju na PsA su: asimetrična upala nekoliko zglobova (izraženija na jednoj strani tijela), upala enteza (lakat, peta, križa), „kobasičaste“ otekline prstiju, upala krajnjih zglobova na prstima i križobolja. Osim razgovora s bolesnikom, te kliničkog pregleda za dijagnostiku se još koriste i laboratorijski nalazi i rendgenske snimke. Ubrzana sedimentacija eritrocita upućuje na postojanje upalnog procesa, ali ta pretraga nije specifična. Reumatoidni faktor je bjelančevina koju stvara imunološki sustav i često je prisutna u krvi osoba s reumatoidnim artritisom, ali ga ne nalazimo kod PsA, pa nam služi za razlikovanje ovih dviju bolesti. Prilikom prvog pregleda preporuča se napraviti rendgen šaka, stopala i sakroilijakalnih zglobova. Tipične su promjene okoštavanja na hvatištima tetiva i sveza za kost, erozija (destrukcija) krajnjih zglobova prstiju, te ponekad upala sakroilijakalnih zglobova, ali bez osteoporotskih promjena kostiju zahvaćenih zglobova. Analizom zglobne tekućine, i to najčešće iz koljena, se utvrdi veći broj upalnih stanica i odsutstvo kristala mokraćne kiseline koji se javljaju u uričkom artritisu (gihtu).
23.12.2015
