Prijelom skafoidne kosti – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Ukoliko se procjeni da je prijelom skafoidne kosti nakon kontrole CT-om zarastao više od 50 posto, i nema znakove komplikacija poput povećane dislokacije ili razvoja ciste, nošenje gipsa se nastavlja i novi CT treba obaviti nakon još četiri tjedna.

Cijeljenje prijeloma.

Zacjeljivanje prijeloma uvijek se prati kombinacijom radioloških nalaza s kliničkim pregledom. Preostala bol nakon razdoblja liječenja bi trebala probuditi sumnju da prijelom nije zacijelio ili da postoji još jedna ozljeda, kao na primjer ligament. Međutim, dugotrajna osjetljivost i neugodnost u zglobu nije rijetkost nakon što je prijelom skafoidne kosti zacijelio.
Prijeolomi skafoidne kosti zarastaju bez stvaranja kalusa (novoformirane kosti), što zacjeljivanje ove kosti čini vrlo teškim za vizualiziranje konvencionalnim rendgenom (RTG). To znači da je procjena izlječenja kod prijeloma skafoida neizvjesna ovom metodom.

Nakon procjene zarastanja prijeloma ove kosti CT-om, kod više od 90 posto prijeloma se može skinuti gips već nakon 6 tjedana. Kod prijeloma ove kosti s umjerenim stupnjem dislokacije (pomakom), proksimalnih prijeloma, prijeloma zgloba ili prijeloma s drugim otežavajućim čimbenicima, vrijeme ozdravljenja može biti i dulje, a prva kontrola s CT-om se obično provodi nakon 10 tjedana.

Ukoliko se procjeni da je prijelom skafoidne kosti nakon kontrole CT-om zarastao više od 50 posto, i nema znakove komplikacija poput povećane dislokacije ili razvoja ciste, nošenje gipsa se nastavlja i novi CT treba obaviti nakon još četiri tjedna. Ukoliko kost nije zarstla nakon liječeja od 14 tjedana, treba strogo razmisliti o operativnom liječenju.

Avaskularna nekroza.

Kod prijeloma skefoida – osobito onih u kojima su koštani fragmenti dislocirani (pomaknuti) – može biti poremećena opskrba krvi u kosti. Ako se opskrba krvlju jednom od fragmenata značajno smanji ili potpuno izgubi, taj fragment kostiju neće dobiti dovoljno hranjivih sastojaka i koštane stanice neće preživjeti. Tada kost neće zacijeliti, a ovo stanje se naziva “avaskularna nekroza”.
Vaskularizirani koštani presadnik je najučinkovitiji tretman za ovo stanje – pod uvjetom da se kost nije znatno urušila, te da se nije razvio artritis.
S vremenom, neliječena i avaskularna nekroza skafoidne kosti može dovesti do artritisa zgloba. Artritis nastaje kada zglobna hrskavica u zglobu postane istrošena i jakko smanjena tako da se kost trlja o kost.

Simptomi artritisa u zglobu mogu biti
• bol i osjetljivost u zglobu
• ukočenost
• smanjen opseg pokreta
• bolnost kod aktivnosti poput podizanja, hvatanja ili nošenja tereta
Liječenje artritisa usredotočeno je na poboljšanje simptoma. U početku, to može uključivati ​​uzimanje protuupalnih lijekova, nošenje ortoze za stabilzaciju zgloba i izbjegavanje aktivnosti koje pogoršavaju bol u zglobu.
Ako konzervativno liječenje ne olakšava vaše simptome, tada se može napraviti operacija.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihijatrisjki poremećaji

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Escherichia coli

Akutni prostatitis – liječenje

Rehabilitacija

Hemoragijski moždani udar

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMoždani udar koji dovodi do krvarenja naziva se hemoragijski moždani udar. Ovaj tip moždanog udara često se manifestira simptomima glavobolje, mučnine i povraćanja. Hemoragijski moždani udari čine oko 13% slučajeva svih moždanih udara. Uzrokuje ih oslabljena krvna žila koja pukne i krvari u okolni mozak ili u područje između mozga i ovojnica. Nakupljena krv također […]

Liječenje

Kako liječiti epilepsiju?

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteEpilepsija je zdravstveno stanje  koje utječe na živčani sustav. Obično se dijagnosticira nakon što je osoba imala najmanje dva napada (ili nakon jednog napadaja s visokim rizikom za više) koji nisu uzrokovani nekim poznatim medicinskim stanjem.  Epileptički napadi uzrokovani su smetnjama u električnoj aktivnosti mozga. Napadi u epilepsiji mogu biti posljedica  ozljede i bolesti mozga, […]

Koža

Svrab i liječenje

stopala

Bolno stopalo – 20. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPeronealni tendinitis. Liječenje.   Primarni cilj liječenja je ublažavanje boli, vratiti stabilnost i pokretljivost stopala, te vratiti bolesnika na željenu razinu aktivnosti. Bolesnici s dijagnosticiranim peronealnim tendinitisom mogu se liječiti nesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSAID) i smanjiti razinu trenutne fizičke aktivnosti radi ublažavanja boli. Upotreba lokalnih kortikosteroida se nije pokazala dovoljno učinkovita kod ove dijagnoze. Također, […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Ekstruzija diska

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Modrica na stopalu – trebam li otići liječniku?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta