Prijelom skafoidne kosti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Na lom skefoidne kosti treba posumnjati nakon tipične traume dok se ne dokaže suprotno. Potreban je klinički pregled i posebne rendgenske snimke.

Sumnja na prijelom.

Za postizanje najboljeg mogućeg liječenja određene ozljede jest najsigurnije da postoji svjest o mogućnosti ozljede, kao i sigurna dijagnostika.

Na lom skefoidne kosti treba posumnjati nakon tipične traume dok se ne dokaže suprotno. Potreban je klinički pregled i posebne rendgenske snimke.

Tradicionalno liječenje znači da se bolesnicima s akutnom ozljedom ručnog zgloba, gdje se sumnja na frakturu skafoida s urednom rendgenskom snimkom stavi gips, te se napravi novi rondgen nakon nešto više od tjedan dana. Ako je ishod tada isti, tada se napravi MR skafoida u roku od tjedan dana. Ako se tada MRI pokaže kao negativan, a bolesnik očigledno ima simptome, tada je potrebno odlučiti treba li izvršiti artroskopiju zgloba u razumnom roku od 4 do 6 tjedana.

Novije smjernice govore da je 6 tjedana gipsa dovoljno za 90 posto svih bolesnika s lomovima skafoida.

Ponekad se simptomi pojavljuju daleko poslije ozljede ove kosti, što na kraju ne dovodi do dijagnoze. Kao komlikacija može nastati post-traumatski artritis koji se razvija nakon 3–15 godina. Tada je prekasno za ”popravak” izvorne ozljede, a liječenje se mora usredotočiti na neku vrstu postupka usmjerenog na smanjenje boli. Budući da se ovdje radi o prilično mladoj populaciji (prosječna dob 32 godine), nastaje invalidnost u rasponu od 1 do 15 posto ukoliko se ova ozljeda ne liječi ili dijagnoza nije postavljena u pravo vrijeme.

Moramo imati na umu da MR prepoznaje samo oko 60-70 posto slučajeva ozljede ligamenta vezanog uz ovu kost. Stoga, postoji određeni rizik da će rani normalni MRI nalaz propustiti ovu ozljedu.

Bolesnici s ovom ozljedon trebaju biti bez simptoma nakon 4-5 tjedana. Ako to nije slučaj, postoji veliki rizik da se radi o propuštenom lomu ili značajnim ozljedama ligamenta, barem dok se ne dokaže suprotno.

Propušteni prijelom ili prijelom koji se, unatoč liječenju ne zarasta, rezultira takozvanom pseudartrozom. Ukoliko se pseudoartroza ne liječi može dovesti do progresivnog kolapsa karpalnog zgloba, nazvanog SNAC (scaphoid nonunion advanced kolaps) i uznapredovalog osteoartritisa zgloba. SNAC osteoartritis uzrokuje bol i smanjenu snagu i pokretljivost u zglobu i mnogo puta gubitak radne sposobnosti često mladih pojedinaca.

Pokazalo se da računalna tomografija (CT) i snimanje magnetskom rezonancom (MRT) imaju prednosti u odnosu na konvencionalne rendgenske zrake u dijagnosticiranju lomova skafoida. Osobito uz pomoć MRI, dobiva se sigurnija dijagnoza primarnog frakture, dok se zacjeljivanje frakture najbolje procjenjuje s CT-om.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Postoji li mogućnost liječenja kronične boli temporomandibularnog zgloba nakon stare ozljede i može li se stanje trajno riješiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s bulgingom diskusa i urednom medulom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]