Osteoartritis ramena – 1 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Osteoartritis je najčešći oblik artritisa koji pogađa milijune bolesnika širom svijeta. Osteoartritis nastaje kada se zaštitna hrskavica, koja se nalazi na krajevima kostiju u zglobu, istroši tijekom vremena.

Osteoartritis

Osteoartritis je najčešći oblik artritisa koji pogađa milijune bolesnika širom svijeta. Osteoartritis nastaje kada se zaštitna hrskavica, koja se nalazi na krajevima kostiju u zglobu, istroši tijekom vremena. Hrskavica u zglobovima ima zaštitnu funkciju, te njenim nestankom dolazi do sraza između dvije kosti. Iako se može pojaviti u bilo kojem zglobu u tijelu. Na simptome OA se može učinkovito utjecati, iako se proces bolesti ne može zaustaviti. Redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine i drugi postupci mogu usporiti napredovanje bolesti, smanjiti bol i poboljšati funkciju. Ranije se mislilo kako je OA uzrokovan pretjeranim trošenjem i „habanjem“ zgloba, no ipak sve više dokaza upućuje na doprinos i upalnih mehanizama. Osteoartritis može biti primarni, kada nemamo jasan uzrok bolesti, dok sekundarni OA predstavlja bolest zgloba uzrokovanu nekim predisponirajućim faktorom kao npr. prijašnja trauma zgloba. Osteoartritis se najčešće javlja u zglobovima koljena, kuka i na šakama, no može se pojaviti i u ramenom zglobu.

Kako je građen rameni zglob?

Rame je najpokretljiviji zglob u našem tijelu i u njemu se izvode različiti jednostavni i složeni pokreti.  Ograničenje pokreta u ramenu može u velikoj mjeri smanjiti kvalitetu života, koja je još više narušena ako je prisutna i bol u ramenom zglobu.

Rameni zglob čine 3 kosti: nadlaktična kost, lopatica i ključna kosti, te zglobovi između njih (akromioklavikularni zglob – između lopatice i ključne kosti; te zglob između nadlaktične kosti i lopatice, takozvani glenohumeralni zglob). Glenohumeralni zglob sa svojom čahurom predstavlja rameni zglob u užem smislu.

U području ramena nalaze se brojni ligamenti i mišići. Najvažniji mišići ramena su mišići čije tetive čine takozvanu rotatornu manžetu (mišići supraspinatus, subskapularis, infraspinatus i teres minor).

Bol u ramenu može potjecati iz samog ramena ili može biti prenesena iz nekih unutrašnjih organa kao što su srce, žučni mjehur, jetra, pluća ili od struktura koje se nalaze u blizini npr. iz vratne kralježnice.  Obično se bol iz ramena pojačava pokretom. Prenesena bol je trajna, neovisna o aktivnosti, što znači da ju osjetite i u mirovanju.

Rame možete ozlijediti fizičkim radom, sportskom aktivnošću ili čak učestalim ponavljajućim pokretima. Vjerojatnost bolova u ramenu povećava se s dobi, posebno nakon 60. godine života, jer ramene strukture s vremenom degeneriraju. Često je bol u ramenu prolazna i možete ju liječiti kod kuće. Međutim, ponekad je potrebna fizikalna terapija, lijekovi ili operativni zahvat.

Uzroci bola u ramenu

Uzroci boli u ramenu su brojni. Neki od najčešćih su:

–          iz samog zgloba ramena:  tendinitis, tendinopatija ili ruptura tetiva rotatorne manžete, sindrom sraza, osteoartritis, burzitis, išćašanje ili dislokacija ramena, prijelomi u ramenu, adhezivni kapsulitis (tzv „smrznuto rame“), septički artritis, ozljeda hrskavice ramena, avaskularna nekroza

–          upalne reumatske bolesti: reumatoidni artrits, polimijalgija reumatika, septički artritis,

–          bolesti okolnih struktura: ozljede brahijalnog pleksusa, cervikobrahijalni sindrom

–          bolesti drugih organa: srčani udar, upala žučnog mjehura, itd.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači RTG nalaz kralježnice s instabilitetom između kralježaka L4 i L5?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_196148240_L

Degenerativna ozljeda meniska – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod Menisci su hrskavice u obliku slova C koje se nalaze unutar koljenskog zgloba. Jedan se nalazi na unutarnjoj strani koljena (medijalni menisk) i drugi na vanjskoj strani koljena (lateralni menisk). Voda čini otprilike 70%-75% normalnog meniskusa, a suha masa se sastoji uglavnom od kolagena i elastina. Vanjski dijelovi meniska imaju dobru opskrbu krvlju, dok […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Je li prema MR nalazu lumbalne kralježnice potrebna operacija ili je stanje moguće liječiti bez nje?