Mišićni sindromi povezani sa statinima – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Zaključak.

●Dijagnoza simptomatske statinske miopatije kod bolesnika koji imaju povišene vrijednosti kreatin kinaze (CK) obično je jednostavna i temelji se na vremenskoj povezanosti s početkom terapije statinima, kao i na nestajanju simptoma prilikom uklanjanja statina iz terapije.

● Određeni bolesnici mogu imati mišićne simptome bez povišenja CK u serumu i tada je teško biti siguran jesu li mišićni simptomi posljedica terapije statinima ili drugih stanja.

●Klinički pregled bolesnika prilikom mišićne boli i povišenih razina CK (kreatin-kinaze) u bolesnika na statinima je neophodan da se utvrdi jesu li navedeni simptomi povezani sa statinom. Naime, povišene vrijednosti CK mogu biti povezane s bolesti štitne žlijezde, jetre ili bubrega, kao i s ozljedom mišića tijekom bavljenja sportom.

●Bolesnici na statinima koji se bave sportom trebaju izmjeriti CK prije nego se bave tjelesnom aktivnošću da bi rezultat bio relevantan, a ne lažno visok zbog tjelesne aktivnosti prije vađenja krvi.

●Nema dogovora oko rutinskog praćenja razine CK u serumu u bolesnika na terapiji statinima. Korisno je napraviti krve pretrage prije početka uzimanja statina, kao referentnu vrijednost, kao i prilikom prve kontrole.

● Bolesnike koji se liječe statinima treba upozoriti da prijave novu pojavu mijalgija ili slabosti u mišićima.

● U bolesnika koji razviju mišićne simptome tijekom terapije statinima, koristimo klinički indeks mišićnih simptoma povezanih sa statinima (SAMS-CI) kako bismo odredili jesu li statini odgovorni za nuspojave.

● Procjenjujemo interakcije lijekova i provjeravaju se razine vitamina D i funkcija štitnjače. Ukoliko postoje problemi s ovo dvoje, treba i njih liječiti.

● Čini se da pravastatin i fluvastatin imaju mnogo manje povezane mišićne toksičnosti od ostalih statina. Stoga, u bolesnika koji su razvili statinsku miopatiju (osim rabdomiolize) predlaže se prelazak na jedan od ovih lijekova nakon što simptomi miopatije nestanu.

●U bolesnika koji ne mogu tolerirati dnevno doziranje statina predlaže se uzimanje statinske terapije naizmjenično ili rjeđe, primjerice 2-3 puta tjedno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Dugotrajna bol u mišićima, što mi savjetujete?

Kralježnična moždina

Spinalni hemangiom – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]

Dismenoreja

Uloga vitamina D kod ublažavanja menstrualnih bolova

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBol, grčevi i neugoda tijekom menstruacije normalna su pojava međutim, jaku bol koja onemogućuje provođenje svakodnevnih aktivnosti ne bismo trebali smatrati normalnim stanjem. Bolna menstruacija naziva se još i dismenoreja i postoje dva tipa dismenoreje: primarna i sekundarna. Primarna dismenoreja odnosi se na bol neposredno prije i tijekom menstruacije, dok sekundarna dismenoreja predstavlja pojavu menstrualne […]

Padovi

Što je sarkopenija?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSarkopenija je progresivni gubitak mišićne mase i snage. Predstavlja atrofiju mišića poradi koje se javlja slabost. Tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana mogu pridonijeti ovom procesu. Stanje obično pogađa stariju populaciju i uveliko utječe na kvalitetu života smanjujući neovisnost i povećavajući potrebu za dugotrajnom njegom. Sarkopenija utječe na mišićno-koštani sustav i glavni je čimbenik povećane slabosti, […]

Mialgija

Bol u lijevoj strani tijela – molim pomoć

Sekundarna KV prevencija

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?