Mišićni sindromi povezani sa statinima – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Liječenje.

U većini slučajeva mišićnih simptoma povezanih sa statinima nije potrebno nikakvo drugo liječenje, osim prestanka liječenja statinima. Dvije značajne iznimke su klinička rabdomioliza (mioglobin u urinu sa ili bez pogoršanjem funkcije bubrega), koja uvijek zahtijeva pažljivo praćenje i njegu, gotovo uvijek u bolnici; kao i imunološki posredovana nekrotizirajuća miopatija (npr. polimiozitis ili dematomiozitis), gdje je potrebna imunosupresivna terapija.

Ako bolesnikova anamneza, fizički pregled i mjerenja kreatin kinaze pokazuju značajke miopatije izazvane statinima, prva linija liječenja je prestajanje uzimanja statina, promatranje simptoma i praćenje kreatin kinaze u krvi.

Može se pokušati ponoviti terapija sa statinima kako bi se procijenilo vraćaju li se simptomi miopatije izazvane statinima. Većina bolesnika s mijalgijom ili miozitisom će tolerirati ponovno uvođenje istog statina, po mogućnosti u nižoj dozi, nakon što simptomi nestanu.

Ako su mišićni simptomi podnošljivi i kreatin kinaza nije povišena ili je manja od 10 puta iznad gornje granice normale, statini se mogu nastaviti koristiti, uz često praćenje simptoma i kreatin kinaze, sve dok simptomi ne postaju izraženiji.

 U bolesnika s podnošljivim problemima povezanim s mišićima i koncentracijom kreatin kinaze više od 10 puta iznad gornje granice normale ili u onih s rabdomiolizom, terapiju statinima treba prekinuti i procijeniti rizike i koristi od ove terapije. Možda će se trebati razmotriti alternativna klasa lijekova za snižavanje lipida.

Bolesnici sa simptomatskom ili asimptomatskom rabdomiolizom zbog statina trebaju odmah prekinuti terapiju. Ovi bolesnici bi trebali piti velike količine tekućine kako bi se olakšalo bubrežno izlučivanje mioglobina i spriječilo zatajenje bubrega.

Imunološki posredovana miopatija — Liječenje ovog stanja uključuje trenutni prekid uzimanja statina, te se daju lijekovi kao i kod drugih autoimunih bolesti, npr. oralni steroidi, metotreksat, intravenski imunoglobuli (IVIG) i slično.

Opći pristup — ako bolesniku treba statin i ima simptome mišićne boli ili slabosti (osim rabdomiolize) može se uraditi slijedeće.

•Prekinuti uzimanje statina.

• Procijenite druge uzroke simptoma, uključujući depresiju i tjeskobu ili nuspojave povezane s drugim lijekovima koje bolesnik uzima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol u leđima

Spinalni hemangiom – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]

Dugotrajna bol

Dugotrajna bol u mišićima, što mi savjetujete?

Kalcij

Uloga vitamina D kod ublažavanja menstrualnih bolova

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBol, grčevi i neugoda tijekom menstruacije normalna su pojava međutim, jaku bol koja onemogućuje provođenje svakodnevnih aktivnosti ne bismo trebali smatrati normalnim stanjem. Bolna menstruacija naziva se još i dismenoreja i postoje dva tipa dismenoreje: primarna i sekundarna. Primarna dismenoreja odnosi se na bol neposredno prije i tijekom menstruacije, dok sekundarna dismenoreja predstavlja pojavu menstrualne […]

Mišićna snaga

Što je sarkopenija?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSarkopenija je progresivni gubitak mišićne mase i snage. Predstavlja atrofiju mišića poradi koje se javlja slabost. Tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana mogu pridonijeti ovom procesu. Stanje obično pogađa stariju populaciju i uveliko utječe na kvalitetu života smanjujući neovisnost i povećavajući potrebu za dugotrajnom njegom. Sarkopenija utječe na mišićno-koštani sustav i glavni je čimbenik povećane slabosti, […]

Mišići

Bol u lijevoj strani tijela – molim pomoć

Kardiologija

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?