Mišićni sindromi povezani sa statinima – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rizični faktori.

Mišićni simptomi ovise o karakteristikama pojedinih statina i dozi lijeka.

Čini se da je rizik od miopatije najmanji kod fluvastatina i pravastatina. Ovi statini se ne metabiliziraju preko citokrom P450 – 3A4  i stoga je manja vjerojatnost da će biti uključeni u interakcije s drugim lijekovima. U slučaju fluvastatina, manji rizik može biti povezan s manjom sistemskom izloženošću lijeka u krvi budući da se postepeno oslobađa.

Rizik od ozljede mišića može biti izraženiji kada se uzimaju statini koji se metaboliziraju putem CYP3A4, kao što je npr. simvastatin.

Za sve statine, rizik od ozljede mišića veći je pri većim dozama.

Sigurnost pravastatina je potvrđena analizom i praćenjem kod velikog broja bolesnika. Incidencija povećanja serumske kreatin kinaze (CK) nije se razlikovala od populacije koja nije uzimala statin, a nije bilo slučajeva potvrđenog kliničkog miozitisa ili rabdomiolize.

Sigurnost rosuvastatina dokazana je u ispitivanju na viš od 15 tisuća pojedinaca, u kojem su stope mišićne toksičnosti s rosuvastatinom od 20 mg/dan bile slične kao kod pojedinaca koji ne uzimaju statin. Međutim, bilo je izvješća o rabdomiolizi, osobito u bolesnika sklonih miopatiji, posebno kod najviših doza od 40 mg/dan.

Bolesti štitne žlijezde, bubrega i jetre — Povećana osjetljivost na miopatiju povezanu sa statinima javlja se u bolesnika s hipotireozom, zatajenjem bubrega i opstruktivnom bolešću jetre. Vrlo niske razine vitamina D povezane su s višim stopama mijalgije i miopatije. Nadoknada niske razine vitamina D može biti učinkovit pristup poboljšanju tolerancije na statine.

Ostali čimbenici bolesnika povezani s povećanim rizikom od štetnih mišićnih događaja povezanih sa statinima uključuju stariju dob (više od 80 godina), iscrpljenost, ženski spol, bolest jetre i teška bubrežnu bolest.

Istodobna terapija drugim lijekovima — Povećanje osjetljivosti na miopatiju znatno je veće u bolesnika koji primaju istodobnu terapiju brojnim lijekovima, osobito onima koji utječu na CYP3A4, koji je bitan za metabolizam popriličnog broja drugih lijekova.

Nadalje, istodobna uporaba lijeka koji se smatraju čimbenikom rizika za miopatiju (tj. glukokortikoidi, ciklosporin) može dodatno povećati rizik za pojavu mišćnih sindroma.

Postoji razlika kod metabloizma statina, pa je stoga svaki statin podložan različitim vrstama interakcija s drugim lijekovima. Prilikom odabira statina je važno pogledati i interakcije s drugim lijekovima koje pojedini bolesnik koristi.  

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Spinalni hemangiom – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]

Bol

Uloga vitamina D kod ublažavanja menstrualnih bolova

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBol, grčevi i neugoda tijekom menstruacije normalna su pojava međutim, jaku bol koja onemogućuje provođenje svakodnevnih aktivnosti ne bismo trebali smatrati normalnim stanjem. Bolna menstruacija naziva se još i dismenoreja i postoje dva tipa dismenoreje: primarna i sekundarna. Primarna dismenoreja odnosi se na bol neposredno prije i tijekom menstruacije, dok sekundarna dismenoreja predstavlja pojavu menstrualne […]

Bol

Dugotrajna bol u mišićima, što mi savjetujete?

Starenje

Što je sarkopenija?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSarkopenija je progresivni gubitak mišićne mase i snage. Predstavlja atrofiju mišića poradi koje se javlja slabost. Tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana mogu pridonijeti ovom procesu. Stanje obično pogađa stariju populaciju i uveliko utječe na kvalitetu života smanjujući neovisnost i povećavajući potrebu za dugotrajnom njegom. Sarkopenija utječe na mišićno-koštani sustav i glavni je čimbenik povećane slabosti, […]

Mišići

Bol u lijevoj strani tijela – molim pomoć

Statini

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?