Giht – učestala bolest – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Povezanost s bolestima bubrega.

Poremećaj bubrežne funkcije u većini slučajeva dovodi do hiperuricemije i posljedično povećanog rizika od nastanka gihta, pa je stoga kronično zatajenje bubrega očito izrazito zastupljeno kod bolesnika s gihtom. Pokazalo se da visoke vrijednosti urata dovode do oštećenje bubrega. U bubregu dolazi do taloženjem kristala urata  s naknadnom upalom, ožiljcima i oštećenjem u tkivu bubrega.  

Urati nisu jedini čimbenik rizika za oštećenje bubrega kod osoba s gihtom. Povećan unos nesteroidnih protuupalnih lijekova te povećana incidencija dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti također mogu doprinijeti lošijoj funkciji bubrega.

Povezanost s neurološkim bolestima.

Bolesnici  s gihtom u manjoj mjeri pate od demencije. Objašnjenje se temelji na činjenici da je urat najvažniji antioksidans kod ljudi. Nadalje, niske razine urata predviđaju neurodegenerativne bolesti kao što su Parkinsonova bolest. Postoje studije koje su pokazale zaštitni učinak viših razina urata na  razvoj Alzheimerove bolesti, ali ne i učinak na vaskularnu demenciju.

Dijagnoza.

Akutni giht. Klasična i još uvijek najčešća klinička slika kod akutnog gihta je upala nožnog prsta. Kada krv i tkiva postanu prezasićeni uratom, kristali urata talože se u zglobovima, ovojnicama tetiva oko zgloba. Urički artritis karakterizira iznenadna pojava, intenzivna bol (često noću), crvenilo i oticanje zgloba i okolnih tkiva. Giht može zahvatiti bilo koji zglob u tijelu ili više zglobova istovremeno (poliartikularni giht), ali češće zahvaća zglobove u donjim ekstremitetima gdje je tjelesna temperatura niža. Upala se povlači spontano, obično unutar nekoliko tjedana. Novi napadi mogu se pojaviti u intervalima od nekoliko tjedana do nekoliko godina.

Kronični giht. Kronični giht karakterizira prijelaz na učestaliju upalu zglobova, stvaranje čvorova urata (tofi), zahvaćenost više zglobova i destrukcija kostiju unutar zgloba. Tofi su nodularne promjene s nakupljanjem kristala urata. Tipična mjesta su vanjsko uho, lakat, Ahilova tetiva i prsti na šakama. Razvoj tofija odvija se nakon nekoliko godina bolesti. Tofi mogu dovesti do bolnih rana i oštećenja funkcije zglobova. CT (kompjuterizirana tomografja) i ultrazvuk mogu pomoći u postavljanju dijagnoze.

Giht se u većini slučajeva dijagnosticira i liječi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje se prepisuju lijekovi i prate razine urata preko krvnih pretraga.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

GIHT

Giht – učestala bolest – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena načina života Osim lijekova nam je važna i dijeta. Budući da je urična kiselina krajnji proizvod metabolizma purina (bjelančevine životinjskih i biljnih organizama), izbjegavanjem namirnica bogatim purinima možemo izbjeći stvaranje povećane koncentracije urične kiseline u krvi. Najvažnija preventivna mjera za giht je smanjenje unosa alkohola. U metabolizmu alkohola nastaje laktat koji kompetitivno koči izlučivanje […]

Trudnoća

Je li bolan i crven palac znak gihta?

GIHT

Giht – učestala bolest – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje gihta Ciljevi liječenja gihta su brzo ublažavanje boli i smirivanje akutnog napada bolesti, kao i sprječavanje budućih napada gihta i dugoročnih komplikacije, kao što su urički tofi i oštećenje bubrega. Prvo treba zaštititi zahvaćeni zglob od mogućih ozljeda i staviti hladan oblog. Nakon toga se obično uključuju lijekovi. Razlikujemo dvije skupine lijekova koje koristimo […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUčestalost gihta. Giht je najčešća upalna bolest zglobova, a pojavnost u populaciji se izrazito povećava u Zapadnom svijetu. Pojavnost se povećava s godinama i veća je kod muškaraca nego kod žena u svim dobnih skupina. Kod muškaraca starijih od 70 godina učestalost gihta je preko 10 posto, što, uzimajući u obzir i druge bolesti i […]

Remuatologija

Istegnuce ili Giht

GIHT

Giht – učestala bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePovišena razina urata. Povišena razina urata u krvi je preduvjet za pojavu kristalizacije urata i dovodi do nastanka gihta. No, sve osobe s povišenom razinom urata nemaju giht. Jedna studija je pokazala da samo 13 posto muškaraca i 18 posto žena s povišenom razinom urata tijekom razdoblja od oko 30 godina razvije giht. No zanimljivo […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Postoji li mogućnost liječenja kronične boli temporomandibularnog zgloba nakon stare ozljede i može li se stanje trajno riješiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s bulgingom diskusa i urednom medulom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]