Giht – učestala bolest – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Povezanost s bolestima bubrega.

Poremećaj bubrežne funkcije u većini slučajeva dovodi do hiperuricemije i posljedično povećanog rizika od nastanka gihta, pa je stoga kronično zatajenje bubrega očito izrazito zastupljeno kod bolesnika s gihtom. Pokazalo se da visoke vrijednosti urata dovode do oštećenje bubrega. U bubregu dolazi do taloženjem kristala urata  s naknadnom upalom, ožiljcima i oštećenjem u tkivu bubrega.  

Urati nisu jedini čimbenik rizika za oštećenje bubrega kod osoba s gihtom. Povećan unos nesteroidnih protuupalnih lijekova te povećana incidencija dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti također mogu doprinijeti lošijoj funkciji bubrega.

Povezanost s neurološkim bolestima.

Bolesnici  s gihtom u manjoj mjeri pate od demencije. Objašnjenje se temelji na činjenici da je urat najvažniji antioksidans kod ljudi. Nadalje, niske razine urata predviđaju neurodegenerativne bolesti kao što su Parkinsonova bolest. Postoje studije koje su pokazale zaštitni učinak viših razina urata na  razvoj Alzheimerove bolesti, ali ne i učinak na vaskularnu demenciju.

Dijagnoza.

Akutni giht. Klasična i još uvijek najčešća klinička slika kod akutnog gihta je upala nožnog prsta. Kada krv i tkiva postanu prezasićeni uratom, kristali urata talože se u zglobovima, ovojnicama tetiva oko zgloba. Urički artritis karakterizira iznenadna pojava, intenzivna bol (često noću), crvenilo i oticanje zgloba i okolnih tkiva. Giht može zahvatiti bilo koji zglob u tijelu ili više zglobova istovremeno (poliartikularni giht), ali češće zahvaća zglobove u donjim ekstremitetima gdje je tjelesna temperatura niža. Upala se povlači spontano, obično unutar nekoliko tjedana. Novi napadi mogu se pojaviti u intervalima od nekoliko tjedana do nekoliko godina.

Kronični giht. Kronični giht karakterizira prijelaz na učestaliju upalu zglobova, stvaranje čvorova urata (tofi), zahvaćenost više zglobova i destrukcija kostiju unutar zgloba. Tofi su nodularne promjene s nakupljanjem kristala urata. Tipična mjesta su vanjsko uho, lakat, Ahilova tetiva i prsti na šakama. Razvoj tofija odvija se nakon nekoliko godina bolesti. Tofi mogu dovesti do bolnih rana i oštećenja funkcije zglobova. CT (kompjuterizirana tomografja) i ultrazvuk mogu pomoći u postavljanju dijagnoze.

Giht se u većini slučajeva dijagnosticira i liječi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje se prepisuju lijekovi i prate razine urata preko krvnih pretraga.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

GIHT

Giht – učestala bolest – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena načina života Osim lijekova nam je važna i dijeta. Budući da je urična kiselina krajnji proizvod metabolizma purina (bjelančevine životinjskih i biljnih organizama), izbjegavanjem namirnica bogatim purinima možemo izbjeći stvaranje povećane koncentracije urične kiseline u krvi. Najvažnija preventivna mjera za giht je smanjenje unosa alkohola. U metabolizmu alkohola nastaje laktat koji kompetitivno koči izlučivanje […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje gihta Ciljevi liječenja gihta su brzo ublažavanje boli i smirivanje akutnog napada bolesti, kao i sprječavanje budućih napada gihta i dugoročnih komplikacije, kao što su urički tofi i oštećenje bubrega. Prvo treba zaštititi zahvaćeni zglob od mogućih ozljeda i staviti hladan oblog. Nakon toga se obično uključuju lijekovi. Razlikujemo dvije skupine lijekova koje koristimo […]

Trudnoća

Je li bolan i crven palac znak gihta?

GIHT

Giht – učestala bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUčestalost gihta. Giht je najčešća upalna bolest zglobova, a pojavnost u populaciji se izrazito povećava u Zapadnom svijetu. Pojavnost se povećava s godinama i veća je kod muškaraca nego kod žena u svim dobnih skupina. Kod muškaraca starijih od 70 godina učestalost gihta je preko 10 posto, što, uzimajući u obzir i druge bolesti i […]

Remuatologija

Istegnuce ili Giht

GIHT

Giht – učestala bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePovišena razina urata. Povišena razina urata u krvi je preduvjet za pojavu kristalizacije urata i dovodi do nastanka gihta. No, sve osobe s povišenom razinom urata nemaju giht. Jedna studija je pokazala da samo 13 posto muškaraca i 18 posto žena s povišenom razinom urata tijekom razdoblja od oko 30 godina razvije giht. No zanimljivo […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?