Giht – učestala bolest – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Povezanost s bolestima bubrega.

Poremećaj bubrežne funkcije u većini slučajeva dovodi do hiperuricemije i posljedično povećanog rizika od nastanka gihta, pa je stoga kronično zatajenje bubrega očito izrazito zastupljeno kod bolesnika s gihtom. Pokazalo se da visoke vrijednosti urata dovode do oštećenje bubrega. U bubregu dolazi do taloženjem kristala urata  s naknadnom upalom, ožiljcima i oštećenjem u tkivu bubrega.  

Urati nisu jedini čimbenik rizika za oštećenje bubrega kod osoba s gihtom. Povećan unos nesteroidnih protuupalnih lijekova te povećana incidencija dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti također mogu doprinijeti lošijoj funkciji bubrega.

Povezanost s neurološkim bolestima.

Bolesnici  s gihtom u manjoj mjeri pate od demencije. Objašnjenje se temelji na činjenici da je urat najvažniji antioksidans kod ljudi. Nadalje, niske razine urata predviđaju neurodegenerativne bolesti kao što su Parkinsonova bolest. Postoje studije koje su pokazale zaštitni učinak viših razina urata na  razvoj Alzheimerove bolesti, ali ne i učinak na vaskularnu demenciju.

Dijagnoza.

Akutni giht. Klasična i još uvijek najčešća klinička slika kod akutnog gihta je upala nožnog prsta. Kada krv i tkiva postanu prezasićeni uratom, kristali urata talože se u zglobovima, ovojnicama tetiva oko zgloba. Urički artritis karakterizira iznenadna pojava, intenzivna bol (često noću), crvenilo i oticanje zgloba i okolnih tkiva. Giht može zahvatiti bilo koji zglob u tijelu ili više zglobova istovremeno (poliartikularni giht), ali češće zahvaća zglobove u donjim ekstremitetima gdje je tjelesna temperatura niža. Upala se povlači spontano, obično unutar nekoliko tjedana. Novi napadi mogu se pojaviti u intervalima od nekoliko tjedana do nekoliko godina.

Kronični giht. Kronični giht karakterizira prijelaz na učestaliju upalu zglobova, stvaranje čvorova urata (tofi), zahvaćenost više zglobova i destrukcija kostiju unutar zgloba. Tofi su nodularne promjene s nakupljanjem kristala urata. Tipična mjesta su vanjsko uho, lakat, Ahilova tetiva i prsti na šakama. Razvoj tofija odvija se nakon nekoliko godina bolesti. Tofi mogu dovesti do bolnih rana i oštećenja funkcije zglobova. CT (kompjuterizirana tomografja) i ultrazvuk mogu pomoći u postavljanju dijagnoze.

Giht se u većini slučajeva dijagnosticira i liječi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje se prepisuju lijekovi i prate razine urata preko krvnih pretraga.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Trudnoća

Je li bolan i crven palac znak gihta?

GIHT

Giht – učestala bolest – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena načina života Osim lijekova nam je važna i dijeta. Budući da je urična kiselina krajnji proizvod metabolizma purina (bjelančevine životinjskih i biljnih organizama), izbjegavanjem namirnica bogatim purinima možemo izbjeći stvaranje povećane koncentracije urične kiseline u krvi. Najvažnija preventivna mjera za giht je smanjenje unosa alkohola. U metabolizmu alkohola nastaje laktat koji kompetitivno koči izlučivanje […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje gihta Ciljevi liječenja gihta su brzo ublažavanje boli i smirivanje akutnog napada bolesti, kao i sprječavanje budućih napada gihta i dugoročnih komplikacije, kao što su urički tofi i oštećenje bubrega. Prvo treba zaštititi zahvaćeni zglob od mogućih ozljeda i staviti hladan oblog. Nakon toga se obično uključuju lijekovi. Razlikujemo dvije skupine lijekova koje koristimo […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUčestalost gihta. Giht je najčešća upalna bolest zglobova, a pojavnost u populaciji se izrazito povećava u Zapadnom svijetu. Pojavnost se povećava s godinama i veća je kod muškaraca nego kod žena u svim dobnih skupina. Kod muškaraca starijih od 70 godina učestalost gihta je preko 10 posto, što, uzimajući u obzir i druge bolesti i […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePovišena razina urata. Povišena razina urata u krvi je preduvjet za pojavu kristalizacije urata i dovodi do nastanka gihta. No, sve osobe s povišenom razinom urata nemaju giht. Jedna studija je pokazala da samo 13 posto muškaraca i 18 posto žena s povišenom razinom urata tijekom razdoblja od oko 30 godina razvije giht. No zanimljivo […]

Remuatologija

Istegnuce ili Giht

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači RTG nalaz kralježnice s instabilitetom između kralježaka L4 i L5?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_196148240_L

Degenerativna ozljeda meniska – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod Menisci su hrskavice u obliku slova C koje se nalaze unutar koljenskog zgloba. Jedan se nalazi na unutarnjoj strani koljena (medijalni menisk) i drugi na vanjskoj strani koljena (lateralni menisk). Voda čini otprilike 70%-75% normalnog meniskusa, a suha masa se sastoji uglavnom od kolagena i elastina. Vanjski dijelovi meniska imaju dobru opskrbu krvlju, dok […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Je li prema MR nalazu lumbalne kralježnice potrebna operacija ili je stanje moguće liječiti bez nje?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]