Giht – učestala bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Povišena razina urata.

Povišena razina urata u krvi je preduvjet za pojavu kristalizacije urata i dovodi do nastanka gihta. No, sve osobe s povišenom razinom urata nemaju giht. Jedna studija je pokazala da samo 13 posto muškaraca i 18 posto žena s povišenom razinom urata tijekom razdoblja od oko 30 godina razvije giht. No zanimljivo je da se rizik od razvoja gihta povećava s  većom koncentracijom urata u krvi.

Urati su završni produkt kod metabolizma purina. Purini koji se razgrađuju u urat potječu djelomično iz samih stanica u tijelu nakon njihovog raspada, a dijelom iz unosa hrane koja sadrži purin. Međutim, povišene razine urata javljaju se uglavnom zbog nedovoljnog izlučivanja urata putem bubrega, gdje se pokazalo da odlučujuću ulogu igra i gen koji kodira protein prijenosnik urata.

Prekomjerna potrošnja purina ili prekomjerna proizvodnja urata u tijelu je rijetko glavni uzrok visokih vrijednosti urata. To znači da samo promjena prehrane nije uspješna u liječenju gihta. S druge strane, smanjenje visoke konzumacije alkohola, osobito piva može pomoći u smanjenju koncentracije urata u krvi.

Genetsko nasljeđe je bitno u nastanku gihta i odgovorno za nastanka ove bolesti. Najveći učinak na razinu urata u krvi imaju genima koji kodiraju proteine prijenosnike urata u bubregu i crijevu.

Pretvaranje urata u kristale može se pojaviti kod koncentracije urata od 360 μmol/l, što je granična vrijednost za hiperurikemiju u bolesnika s gihtom.

Dijagnostika gihta.

Zlatni standard u dijagnostici gihta je otkrivanje kristala urata u sinovijalnoj tekućini iz zahvaćenog zgloba ili kod promjena koje su slične tofima. U praksi, međutim, najčešće je da se dijagnoza postavi na temelju kliničke slike.

Kriterije za dijagnozu ove bolesti su razvile europske i američke reumatološke organizacije 2015. godine.

Konvencionalne rendgenske snimke nemaju nikakvu vrijednost u dijagnostici akutnog gihta, ali u kroničnom gihtu zglobovi mogu pokazivati tipične erozivne promjene, često smještene malo izvan zglobne kapsule, a u slučaju dugotrajne bolesti vide se subluksacije i ankiloza zglobova zahvaćenih gihtom.

Računalna tomografija CT, može biti korisna za dijagnostiku u nejasnim slučajevima.

Mišićno-koštani ultrazvuk može se koristiti za podršku dijagnozi gihta. Naslage kristala urata na površini zglobne hrskavice vizualiziraju se ovom radiološkom pretragom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

GIHT

Giht

GIHT

Giht – učestala bolest – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena načina života Osim lijekova nam je važna i dijeta. Budući da je urična kiselina krajnji proizvod metabolizma purina (bjelančevine životinjskih i biljnih organizama), izbjegavanjem namirnica bogatim purinima možemo izbjeći stvaranje povećane koncentracije urične kiseline u krvi. Najvažnija preventivna mjera za giht je smanjenje unosa alkohola. U metabolizmu alkohola nastaje laktat koji kompetitivno koči izlučivanje […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje gihta Ciljevi liječenja gihta su brzo ublažavanje boli i smirivanje akutnog napada bolesti, kao i sprječavanje budućih napada gihta i dugoročnih komplikacije, kao što su urički tofi i oštećenje bubrega. Prvo treba zaštititi zahvaćeni zglob od mogućih ozljeda i staviti hladan oblog. Nakon toga se obično uključuju lijekovi. Razlikujemo dvije skupine lijekova koje koristimo […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePovezanost s bolestima bubrega. Poremećaj bubrežne funkcije u većini slučajeva dovodi do hiperuricemije i posljedično povećanog rizika od nastanka gihta, pa je stoga kronično zatajenje bubrega očito izrazito zastupljeno kod bolesnika s gihtom. Pokazalo se da visoke vrijednosti urata dovode do oštećenje bubrega. U bubregu dolazi do taloženjem kristala urata  s naknadnom upalom, ožiljcima i […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUčestalost gihta. Giht je najčešća upalna bolest zglobova, a pojavnost u populaciji se izrazito povećava u Zapadnom svijetu. Pojavnost se povećava s godinama i veća je kod muškaraca nego kod žena u svim dobnih skupina. Kod muškaraca starijih od 70 godina učestalost gihta je preko 10 posto, što, uzimajući u obzir i druge bolesti i […]

Trudnoća

Je li bolan i crven palac znak gihta?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Ekstruzija diska

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Modrica na stopalu – trebam li otići liječniku?