Giht – učestala bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Povišena razina urata.

Povišena razina urata u krvi je preduvjet za pojavu kristalizacije urata i dovodi do nastanka gihta. No, sve osobe s povišenom razinom urata nemaju giht. Jedna studija je pokazala da samo 13 posto muškaraca i 18 posto žena s povišenom razinom urata tijekom razdoblja od oko 30 godina razvije giht. No zanimljivo je da se rizik od razvoja gihta povećava s  većom koncentracijom urata u krvi.

Urati su završni produkt kod metabolizma purina. Purini koji se razgrađuju u urat potječu djelomično iz samih stanica u tijelu nakon njihovog raspada, a dijelom iz unosa hrane koja sadrži purin. Međutim, povišene razine urata javljaju se uglavnom zbog nedovoljnog izlučivanja urata putem bubrega, gdje se pokazalo da odlučujuću ulogu igra i gen koji kodira protein prijenosnik urata.

Prekomjerna potrošnja purina ili prekomjerna proizvodnja urata u tijelu je rijetko glavni uzrok visokih vrijednosti urata. To znači da samo promjena prehrane nije uspješna u liječenju gihta. S druge strane, smanjenje visoke konzumacije alkohola, osobito piva može pomoći u smanjenju koncentracije urata u krvi.

Genetsko nasljeđe je bitno u nastanku gihta i odgovorno za nastanka ove bolesti. Najveći učinak na razinu urata u krvi imaju genima koji kodiraju proteine prijenosnike urata u bubregu i crijevu.

Pretvaranje urata u kristale može se pojaviti kod koncentracije urata od 360 μmol/l, što je granična vrijednost za hiperurikemiju u bolesnika s gihtom.

Dijagnostika gihta.

Zlatni standard u dijagnostici gihta je otkrivanje kristala urata u sinovijalnoj tekućini iz zahvaćenog zgloba ili kod promjena koje su slične tofima. U praksi, međutim, najčešće je da se dijagnoza postavi na temelju kliničke slike.

Kriterije za dijagnozu ove bolesti su razvile europske i američke reumatološke organizacije 2015. godine.

Konvencionalne rendgenske snimke nemaju nikakvu vrijednost u dijagnostici akutnog gihta, ali u kroničnom gihtu zglobovi mogu pokazivati tipične erozivne promjene, često smještene malo izvan zglobne kapsule, a u slučaju dugotrajne bolesti vide se subluksacije i ankiloza zglobova zahvaćenih gihtom.

Računalna tomografija CT, može biti korisna za dijagnostiku u nejasnim slučajevima.

Mišićno-koštani ultrazvuk može se koristiti za podršku dijagnozi gihta. Naslage kristala urata na površini zglobne hrskavice vizualiziraju se ovom radiološkom pretragom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

GIHT

Giht – učestala bolest – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena načina života Osim lijekova nam je važna i dijeta. Budući da je urična kiselina krajnji proizvod metabolizma purina (bjelančevine životinjskih i biljnih organizama), izbjegavanjem namirnica bogatim purinima možemo izbjeći stvaranje povećane koncentracije urične kiseline u krvi. Najvažnija preventivna mjera za giht je smanjenje unosa alkohola. U metabolizmu alkohola nastaje laktat koji kompetitivno koči izlučivanje […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje gihta Ciljevi liječenja gihta su brzo ublažavanje boli i smirivanje akutnog napada bolesti, kao i sprječavanje budućih napada gihta i dugoročnih komplikacije, kao što su urički tofi i oštećenje bubrega. Prvo treba zaštititi zahvaćeni zglob od mogućih ozljeda i staviti hladan oblog. Nakon toga se obično uključuju lijekovi. Razlikujemo dvije skupine lijekova koje koristimo […]

GIHT

Giht

GIHT

Giht – učestala bolest – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePovezanost s bolestima bubrega. Poremećaj bubrežne funkcije u većini slučajeva dovodi do hiperuricemije i posljedično povećanog rizika od nastanka gihta, pa je stoga kronično zatajenje bubrega očito izrazito zastupljeno kod bolesnika s gihtom. Pokazalo se da visoke vrijednosti urata dovode do oštećenje bubrega. U bubregu dolazi do taloženjem kristala urata  s naknadnom upalom, ožiljcima i […]

Trudnoća

Je li bolan i crven palac znak gihta?

GIHT

Giht – učestala bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUčestalost gihta. Giht je najčešća upalna bolest zglobova, a pojavnost u populaciji se izrazito povećava u Zapadnom svijetu. Pojavnost se povećava s godinama i veća je kod muškaraca nego kod žena u svim dobnih skupina. Kod muškaraca starijih od 70 godina učestalost gihta je preko 10 posto, što, uzimajući u obzir i druge bolesti i […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Postoji li mogućnost liječenja kronične boli temporomandibularnog zgloba nakon stare ozljede i može li se stanje trajno riješiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s bulgingom diskusa i urednom medulom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]