Giht – učestala bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Učestalost gihta.

Giht je najčešća upalna bolest zglobova, a pojavnost u populaciji se izrazito povećava u Zapadnom svijetu. Pojavnost se povećava s godinama i veća je kod muškaraca nego kod žena u svim dobnih skupina. Kod muškaraca starijih od 70 godina učestalost gihta je preko 10 posto, što, uzimajući u obzir i druge bolesti i stanja ispada da je giht jedna od češćih bolesti u kod starije populacije, ali i u zdravstvenom sustavu općenito.

Učestalost gihta se povećala na globalnoj razini tijekom posljednjih 50 godina. U većini zapadnih zemalja učestalost gihta je procijenjena na manje od 1 posto i niža je u zemljama u razvoju. Smatra se da genetski čimbenici objašnjavaju velik dio razlika u učestalosti gihta u svijetu, zajedno s čimbenicima okoliša kao što su prehrana i konzumacija alkohola. Najveća učestalost gihta u svijetu nalazi se među maorskom populacijom u Australiji i Novom Zelandu.

Zaključno, možemo reći da je giht bolest s uvelike poznatim načinom nastanka i kliničkom slikom, ali se ipak ne liječi uvijek učinkovito. Bolest je sve učestalija i treba joj posvetiti više pažnje.

Povezanost s bolestima srca i krvnih žila.

Povišena vrijednost urata u krvi je povezana s hipertenzijom (povišenim krvnim tlakom). Povezanost između urata, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma poznata je već duže vrijeme. Povišena vrijednost urata u krvi (hiperuricemija) može dovesti do skladištenja masti i rezistencije na inzulin, koji su mehanizmi u nastanku dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma. Također postoji jaka povezanost između hiperuricemije i kardiovaskularnih bolesti općenito.

Možda je upala ključ koji može objasniti povezanost hiperuricemije i gihta s kardiovaskularnim bolestima. Postoje jake povezanosti i sličnosti u mehanimu nastanka između hiperuricemije i gihta s jedne strane i kardiovaskularnih bolesti s druge strane.

Povezanost s metaboličkim sindromom.

Metabolički sindrom definiraju pretilost, hipertenzija, dijabetes i poremećaji lipida. Sva ova stanja očito su jako zastupljena u bolesnika s gihtom. Nadalje, više razine urata u krvi predviđaju nastanak metaboličkog sindroma. Smanjenje urata u krvi smanjuje inzulinsku rezistenciju, a gubitak težine značajno smanjuje rizik od incidenata gihta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

GIHT

Giht – učestala bolest – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena načina života Osim lijekova nam je važna i dijeta. Budući da je urična kiselina krajnji proizvod metabolizma purina (bjelančevine životinjskih i biljnih organizama), izbjegavanjem namirnica bogatim purinima možemo izbjeći stvaranje povećane koncentracije urične kiseline u krvi. Najvažnija preventivna mjera za giht je smanjenje unosa alkohola. U metabolizmu alkohola nastaje laktat koji kompetitivno koči izlučivanje […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje gihta Ciljevi liječenja gihta su brzo ublažavanje boli i smirivanje akutnog napada bolesti, kao i sprječavanje budućih napada gihta i dugoročnih komplikacije, kao što su urički tofi i oštećenje bubrega. Prvo treba zaštititi zahvaćeni zglob od mogućih ozljeda i staviti hladan oblog. Nakon toga se obično uključuju lijekovi. Razlikujemo dvije skupine lijekova koje koristimo […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePovezanost s bolestima bubrega. Poremećaj bubrežne funkcije u većini slučajeva dovodi do hiperuricemije i posljedično povećanog rizika od nastanka gihta, pa je stoga kronično zatajenje bubrega očito izrazito zastupljeno kod bolesnika s gihtom. Pokazalo se da visoke vrijednosti urata dovode do oštećenje bubrega. U bubregu dolazi do taloženjem kristala urata  s naknadnom upalom, ožiljcima i […]

Trudnoća

Je li bolan i crven palac znak gihta?

Remuatologija

Istegnuce ili Giht

GIHT

Giht – učestala bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePovišena razina urata. Povišena razina urata u krvi je preduvjet za pojavu kristalizacije urata i dovodi do nastanka gihta. No, sve osobe s povišenom razinom urata nemaju giht. Jedna studija je pokazala da samo 13 posto muškaraca i 18 posto žena s povišenom razinom urata tijekom razdoblja od oko 30 godina razvije giht. No zanimljivo […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Ekstruzija diska

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Modrica na stopalu – trebam li otići liječniku?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta