Dijagnoza sindroma kroničnog umora

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Postavljanje dijagnoze ME/CFS-a se sastoji od uzimanja povijesti bolesti (anamneze), pregleda bolesnika, kao i isključenje drugih mogućih dijagnoza.

Dijagnoza bolesti  

Simptomi su se trebali pojaviti nedavno i trebala bi biti značajno smanjena funkcija u svakodnevnom životu bolesnika.

Uzimanje povijesti bolesti se odnosi na samog bolesnika, ali i na njegovu obitelj. U klinički pregled se ubrajaju fizički i psihički status, te na kraju laboratorijske pretrage krvi i urina.


Pitanja koja su bitna u razgovoru s ovim bolesnicima su:

  • Što možete raditi sada u usporedbi s onim što ste ranije mogli učiniti, i to se odnos na posao i na svakodnevnicu?
  • Koliko dugo traju vaše tegobe?
  • Jeste li bolje nakon spavanja i odmora?
  • Što pogoršava, a što olakšava vaše tegobe?
  • Što se događa kada pokušate raditi aktivnosti koje su vam sada teške?
  • Jeste li sposobni razmišljati i pamtiti kao i prije nego što ste postali bolesni?
  • Koji vas simptomi sprječavaju da raditi i živite kao prije?

 

Ukoliko je moguće bilo bi dobro da bolesnik piše dnevnik aktivnosti. Ovo bi moglo biti korisno u uzimanju anamneze. Liječnici obiteljske medicine mogu uputiti pacijente kod specijalista iz drugih područja poput neurologa, reumatologa ili stručnjaka za spavanje, kako bi provjerili postoje li druga stanja koja mogu uzrokovati slične simptome. Ovi specijalisti mogu pronaći druge bolesti koje bi se mogle liječiti. Bolesnici mogu imati druge bolesti i još uvijek ME/CFS. Međutim, liječenje drugih bolesti može pomoći da se bolesnici osjećaju bolje.

Kada posjetiti liječnika?

Ukoliko je prisutan dugotrajan umor i ne bude bolje bilo bi dobro posjetiti liječnika.

Uloga liječnika obiteljske medicine

Liječnik obiteljske medicine odgovoran je za početak obrade i praćenje bolesnika. Liječnik obiteljske medicine može čak obaviti neke početne preglede kako bi utvrdio ima li bolsenik ME/CFS, te zatim uputio bolesnika u specijalističku zdravstvenu službu ili liječnicima specijalnih bolnica za obavljanje pretraga. Također će liječnik obiteljske medicine otvoriti i bolovanje.

 Uloga specijalističke zdravstvene službe

Specijalistička zdravstvena služba može pomoći u obradi kako bi se isključila druga popratna ili slična bolest ili potvrdila dijagnoza ME/CFS. Također može pridonijeti multidisciplinarnim procjenama i uspostavljanju realnih ciljeva rehabilitacije za pojedinog pacijenta.

U okviru ambulantnih aktivnosti (dnevna bolnica) bolesnik može dobiti pomoć u planiranju aktivnosti i provođenju rehabilitacije.

Specijalistička zdravstvena služba će napraviti obradu i za druge dijagnoze koje mogu biti povezane istovremeno s ME/CFS-om, kako bi se spriječila pogrešna dijagnoza i osiguralo pravilno liječenje.

 

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

NIske temperature

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Cijepljenje

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRazlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Iscrpljenost

Pronađi svoj recept za zdravlje 

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Stres

Da li bih trebala ponoviti posjet kardiologu ili da sve prepišem umoru i stresu?

Kašalj

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Umor

Bolovi u kostima – koje pretrage trebam još obaviti?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]