Ankilozantni spondilitis – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Prvi znak bolesti koji se javlja kod ankilozantnog spondilitisa jest bol u donjem dijelu leđa koja se širi niz jednu ili obje natkoljenice. Za bol je karakteristično da počinje noću (obično oko 5 ujutro), ometa san bolesnicima te da se javlja u mirovanju.

Simptomi bolesti

Prvi znak bolesti koji se javlja kod AS  jest bol u donjem dijelu leđa koja se širi niz jednu ili obje natkoljenice.  Za bol je karakteristično da počinje noću (obično oko 5 ujutro), ometa san bolesnicima, te da se javlja u mirovanju, a smiruje se razgibavanjem. Zbog toga se ovi bolesnici bude noću i šetaju kako bi smirili bol. Bol je neodređena i mukla, ali se razgibavanjem, zagrijavanjem (tuširanje toplom vodom, grijanjem) i lijekovima može smiriti. Osim noćne križobolje za AS je karakteristična i jutarnja ukočenost, koja može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati, što ovisi o stupnju bolesti. To znači da kako bolest dulje traje tako je i ukočenost duža, a bol postaje jača. Prve promjene se javljaju u sakroilijakalnim zglobovima (donji dio kralježnice), a onda se šire na prsni, pa na kraju na vratni dio kralježnice. No, taj proces najmanje traje 10 godina.

Osim noćne križobolje i jutarnje ukočenosti  bolest može započeti i s bolovima na hvatištima mišića za kost i to najčešće na petama i laktovima. Bolnost na hvatištima mišića za kost je također posljedica upale, i to se zove entezitis. Također može biti prisutna i bol i ukočenost kukova i ramena, te njihova smanjena pokretljivost. Kako upala napreduje i zahvaća prsni dio kralježnice dolazi i do ograničenog širenje prsnog koša i otežanog disanja, te do pojave bolnosti pod rebarnim lukovima uz osjećaj stezanja u prsima , posebno pri izdahu ili jakom udahu. U uznapredovaloj fazi bolesti bolesnik razvija tipičan izgled: glava i ramena su položeni prema naprijed, pogrbljeno držanje, zbog korištenja trbušnih mišića u disanju dolazi do uvlačenja i izbočenja trbuha, što se naziva „fenomen gumene lopte“, a koljenja i kukovi su savinuti prema naprijed što bolesniku daje izgled skijaša, pa se naziva  „skijaški stav“. Zbog osteoporoze koja se razvija i uzrokuje bolove u kostima najteža komplikacija jest prijelom kralješnice i to u vratnom djelu s mogućim posljedicama poput oduzetosti ruku i nogu, te smrti, ali na svu sreću se to jako rijetko danas viđa.  AS je sustavna bolest, što znači da pogađa i područja tijela izvan zglobova. Bolesnici s AS-om mogu patiti i od iscrpljenosti, mršavljenja, slabog apetita te – kod približno 25% pacijenata dolazi do upale oka koja uzrokuje crvenilo i suzenje. Tijek  bolesti je  postupan,obično u mlađih, između 20 – 40 godine života, a nakon 10 do 20  godina trajanja bolesti dolazi do ankiloze (ukočenosti ) zglobova. Cilj je prepoznati bolest u ranoj fazi, kada se ona očituje tek bolovima i zakočenošću, te ne dopustiti (pomoću lijekova i fizikalne terapije) da se razviju teški deformiteti sustava za kretanje i invaliditet.

Dijagnoza

Dijagnosticirati AS može biti problematično, osobito u njegovoj ranoj  fazi. No, ipak postoje određeni simptomi i znaci bolesti koji upućuju na dijagnozu AS-a: bolesnik je uglavnom muškarac između 20 i 40 godine života, bolovi u leđima i ukočenost razvijaju se postupno, a traju neprekidno više od tri mjeseca, postoji jutarnja ukočenost donjeg dijela leđa koja prolazi na razgibavanje i zagrijavanje, bolovi u području enteza (mjesta gdje se tetive vežu za kost) i to u ramenu, kuku, koljenu ili peti, a od vanzglobnih promena najčešća je upala oka.

U laboratorijskim pretragama ćemo pronaći ubrzanu sedimentaciju eritrocita, povišen CRP (znak upalnih zbivanja), anemiju, a kod 90% bolesnika i prisutnost biljega HLA-B27. Na rendgenskim snmkama prvi znaci bolesti se obično vide nakon 5 godina od pojave bolesti i to u skaroilijakalnim zglobovima koji izgledaju mutno jer su im površine istrošene zbog upale. U kasnijim fazama na RTG snimci vidimo klasični znak AS, tj. kralješnica u obliku „bambusovog štapa“. Naime, zglobovi između kralješaka, te njihove sveze toliko okoštaju da izgledaju slično kao drvo bambusa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2501535665

Sindromi prenaprezanja – prevencija, simptomi i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoji su simptomi? Sindromi prenaprezanja obično se razvijaju postupno. U početku se javlja osjećaj zatezanja ili nelagode u određenom dijelu tijela. S vremenom se pojavljuje bol koja je najčešće izraženija nakon aktivnosti. U ranoj fazi bol obično ne ograničava značajno kretanje, ali se s napredovanjem stanja može javljati i tijekom aktivnosti, a u težim slučajevima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2474232623

Sindromi prenaprezanja: ozljede koje nastaju postupno, bez jedne konkretne ozljede

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Jesu li promjene na vratnoj kralježnici uzrok jakih bolova u ramenima i bljeskova u očima?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Nalaz MR-a lumbalne kralježnice

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]