Bolovi u kostima, mišićima i zglobovima zahvaćaju sve dobne skupine. Bol je prvi simptom u mišićno-koštanim poremećajima i najčešći uzrok dolaska u ambulantu. Osim što uzrokuje zdravstvene, fizičke i psihičke poteškoće utječe na ekonomske prilike.
Mišićno-koštana bol zahvaća sve dobne skupine. Bol je prvi simptom u mišićno-koštanim poremećajima i najčešći uzrok dolaska u ambulantu. Osim što uzrokuje zdravstvene,fizičke i psihičke poteškoće utječe na ekonomske prilike pojedinca i društva u cjelini. Kronična mišićno-koštana bol često je udružena s reumatskim bolestima. Oko 50% osoba s reumatskim bolestima ima ograničenja u svojim svakodnevnim aktivnostima,a mnogi su prisiljeni prestati raditi.
Razlikujemo tri osnovne skupine uzroka mišićno-koštane boli: upalno zglobno-mišićno oboljenje,ne upalno zglobno-mišićno oboljenje i bol uzrokovana oboljenjem mekih tkiva(ligamenata,tetiva i ovojnica).
Mišićno- koštana bol može se manifestirati kao akutna i kronična. Akutna bol najčešće je uzrokovana ozljedom,prijelomom ili upalom. Nastaje iznenada ,osjeća se kao oštra bol i uglavnom je lokalizirana. Ograničenog je trajanja (4-6 tj.) i prestaje zbrinjavanjem ozljede ili oštećenja. Kronična mišićno- koštana bol posljedica je ranije ozljede, prijeloma, upale, metaboličkih poremećaja, degenerativnog procesa ili imunološkog zbivanja. Traje mjesecima,a po obliku boli opisuje se kao difuzna,tupa bol, često praćena psihološkim poremećajima poput tjeskobe, depresije, te nesanice.
Dijagnostička obrada svakog bolesnika započinje dobro uzetom anamnezom i fizikalnim pregledom. U procjeni boli služimo se vizualno analognom skalom boli. Dijagnozu potvrđujemo laboratorijskim testovima i radiološkom dijagnostikom.
Pristupi liječenju mišićno-koštane boli su različiti, no najčešće se primjenjuje liječenje lijekovima. U liječenju akutne boli potrebno je započeti liječenje što je moguće prije adekvatnom dozom lijeka, kako bismo spriječili razvoj kronične boli.
Lijekovi protiv boli dijele se na nenarkotičke i narkotičke (opijati).
Najčešći nenarkotički lijekovi protiv boli su: paracetamol, acetilsalicilna kiselina. Paracetamol nema izražene renalne niti kardiovaskularne nuspojave. U liječenju boli koristi se čitava paleta NSAR koji osim što djeluju analgetski i antipiretski imaju i jači antireumatski učinak. Pacijenti s vrijedom želuca ili dvanaesterca, astmom i bolestima kardiovaskularnog sustava ne bi smjeli uzimati NSAR. U liječenju jakih i vrlo jakih bolova koriste se opijati koji djeluju na opijatne receptore. U liječenju jakih bolova može se koristiti kombinacija dvaju analgetika različitog djelovanja (npr. paracetamol s opijatima u fiksnoj kombinaciji ). Prednost kombinacije dviju supstanci-paracetamola i tramadola očituje se u boljem analgetskom učinku , smanjenju nuspojava u odnosu na standardne opioide te manjom organskom toksičnošću. U bolesnika s mišićno-koštanom boli u liječenju primjenjujemo antidepresive, antikonvulzive, mišićne relaksatore.
Osim farmakoloških metoda u liječenju mišićno-koštane boli svoje mjesto imaju i nefarmakološke metode liječenja: fizikalna terapija (vježbe istezanja i jačanja mišića,UZV,TENS,laser,MT), akupunktura, psihološka terapija, kognitivno bihevioralna medicina.
23.12.2015
