Epidemiološki podaci pokazuju kako muškarci umiru od suicida gotovo četiri puta češće od žena, dok se kod žena češće bilježe nefatalno samoozljeđivanje i pokušaji suicida.
Na rizik od suicida utječe složena kombinacija psihijatrijskih, medicinskih, psihosocijalnih i okolišnih čimbenika. Iako velik broj osoba tijekom života u nekom trenutku iskusi suicidalne ideje, progresija prema suicidalnom ponašanju vjerojatnija je kada se istodobno pojavljuje više čimbenika rizika, osobito uz oslabljenu sposobnost prosuđivanja, uporabu psihoaktivnih tvari, akutnu krizu ili dostupnost visoko letalnih sredstava.
Psihijatrijski poremećaji ubrajaju se među najsnažnije prediktore suicidalnog ponašanja. Veliki depresivni poremećaj, bipolarni poremećaj, shizofrenija i drugi psihotični poremećaji, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), poremećaji povezani s uporabom psihoaktivnih tvari i poremećaji ličnosti dosljedno su povezani s povećanim rizikom od suicida.
Psihijatrijska hospitalizacija, kao i razdoblje neposredno nakon otpusta s bolničkog psihijatrijskog liječenja, predstavljaju razdoblja osobito visokog rizika.
Depresija je snažno povezana sa suicidalnim idejama i pokušajima suicida, osobito kada je praćena beznađem, socijalnim povlačenjem ili komorbidnom anksioznošću. Rizik od suicida može se povećati tijekom razdoblja kada nastupi djelomično simptomatsko poboljšanje, kada se energija i motivacija vraćaju prije nego što se raspoloženje u potpunosti stabilizira. Bipolarni poremećaj povezan je s visokim cjeloživotnim rizikom suicidalnog ponašanja, osobito u osoba s ranim početkom bolesti, izraženim depresivnim epizodama, miješanim obilježjima te komorbidnom anksioznošću ili uporabom psihoaktivnih tvari. Shizofrenija je također povezana s povećanim rizikom od suicida, osobito u bolesnika s komorbidnom depresijom, uporabom psihoaktivnih tvari, imperativnim halucinacijama ili uvidom u funkcionalno propadanje. Klozapin je i dalje jedini lijek koji je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila za reduciranje suicidalnog ponašanja u bolesnika sa shizofrenijom ili shizoafektivnim poremećajem. Opsesivno-kompulzivni poremećaj i panični poremećaj također mogu biti povezani sa suicidalnošću, osobito uz komorbidnu depresiju, uporabu psihoaktivnih tvari ili patologiju ličnosti. PTSP, osobito u branitelja i osoba s anamnezom izloženosti traumatskim događajima, povezan je s povećanom učestalošću suicidalnih ideja i pokušaja suicida.
Alkohol i droge značajno pridonose riziku od suicida. Intoksikacija može povećati impulzivnost, smanjiti inhibiciju i pogoršati depresivne simptome, čime se povećava vjerojatnost da suicidalne ideje prijeđu u pokušaj suicida.Apstinencijska stanja i kronična uporaba psihoaktivnih tvari također mogu pridonijeti suicidalnosti pogoršanjem nestabilnosti raspoloženja, sposobnosti prosuđivanja i socijalnog funkcioniranja. Istodobno postojanje poremećaja povezanog s uporabom psihoaktivnih tvari i depresije značajno povećava rizik od suicida.
28.9.2026
