Paraliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja.
Što je paraliza sna?
Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja se javlja kada osoba zaspi ili se budi. Tijekom epizode osoba je svjesna – zna da je budna – ali se njezino tijelo ne može pomaknuti.
Za razumijevanje paralize sna potrebno je razumjeti kako funkcionira normalan san. San je podijeljen u nekoliko faza. Jedna od najvažnijih faza naziva se REM (Rapid Eye Movement) san. Tijekom REM faze osoba sanja. Mozak je vrlo aktivan, ponekad gotovo jednako aktivan kao u budnom stanju. Međutim, tijekom te faze tijelo je privremeno „isključeno“. To znači da je većina mišića opuštena i ne može se pomicati. Ova prirodna paraliza naziva se REM atonija. To je zaštitni mehanizam koji sprječava fizičko proživljavanje snova.
Paraliza sna događa se kada postoji neusklađenost između mozga i tijela. Mozak se budi, a tijelo ostaje u REM atoniji (privremenoj paralizi sanjanja). Kao rezultat toga, osoba je svjesna, ali se ne može pomaknuti.
Paraliza sna može varirati od osobe do osobe, ali postoje zajedničke značajke.
-
Nemogućnost kretanja
Najočitiji simptom je nemogućnost kretanja ruku, nogu ili tijela. Neki ljudi mogu pomicati oči ili normalno disati, ali ne mogu kontrolirati veće mišiće. -
Nemogućnost govora
Mnogi ljudi pokušavaju dozvati pomoć, ali otkrivaju da ne mogu proizvesti nikakav zvuk. -
Pritisak u prsima
Vrlo čest simptom je osjećaj pritiska u prsima. Obično se opisuje kao da netko sjedi na prsima ili kao otežano disanje (iako se disanje u pravilu normalno nastavlja). To se događa jer su tijekom REM sna mišići koji pomažu disanju opušteni, pa se prsa mogu osjećati teškima. -
Halucinacije
Jedan od najstrašnijih dijelova paralize sna su halucinacije. One mogu biti:
– vizualne: figure, stranac u sobi ili nešto što se kreće
– slušne: koraci, šapat, disanje ili glasovi
– taktilne: osjećaj da netko sjedi na krevetu
– osjećaj prisutnosti: dojam da je netko ili nešto u blizini
Ove halucinacije su slike iz snova koje se nastavljaju i u budnom stanju. Mozak je još uvijek djelomično u načinu sna.
Zašto se halucinacije događaju?
Tijekom REM sna mozak stvara živopisne slike i snažna emocionalna iskustva. Ako se osoba probudi prije nego što REM san u potpunosti završi, slike iz snova mogu se preklapati sa stvarnom percepcijom. Jednostavno rečeno, dio mozga još uvijek sanja i stvara vrlo realistične halucinacije. Budući da snovi često uključuju snažne emocije, osobito strah, halucinacije mogu djelovati prijeteće.
Važno je razumjeti da ova iskustva nisu znak mentalne bolesti niti psihoze. Riječ je o privremenom preklapanju sna i budnosti.
Koliko je česta paraliza sna?
Paraliza sna je češća nego što mnogi misle. Studije pokazuju da će oko 20–30 % ljudi doživjeti barem jednu epizodu u životu. Neki ljudi imaju samo jednu ili dvije epizode, dok je drugi mogu doživjeti nekoliko puta godišnje ili čak češće. Često započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi, ali se može pojaviti u bilo kojoj dobi.
Tko je skloniji paralizi sna?
Nekoliko čimbenika može povećati vjerojatnost pojave paralize sna:
-
Nedostatak sna
Nedovoljno sna jedan je od najjačih okidača. Kada je tijelo preumorno, faze spavanja mogu postati neredovite. -
Neredoviti rasporedi spavanja
Rad u smjenama, studentski život i kasno lijeganje uz rano buđenje mogu poremetiti cikluse spavanja. -
Spavanje na leđima
Epizode se češće javljaju u položaju na leđima. Razlog nije u potpunosti razjašnjen, ali ovaj položaj može utjecati na disanje ili opuštanje mišića. -
Stres i anksioznost
Emocionalni stres može poremetiti obrasce spavanja i povećati rizik od paralize sna. -
Određeni poremećaji spavanja
Paraliza sna ponekad je povezana s narkolepsijom, neurološkim stanjem koje utječe na cikluse spavanja i buđenja. Narkolepsiju karakteriziraju prekomjerna dnevna pospanost, iznenadni gubitak kontrole mišića (katapleksija) i poremećaj noćnog sna. Osobe s narkolepsijom često doživljavaju paralizu sna.
Apneja u snu, koja uključuje ponavljane prekide disanja tijekom spavanja, također može dovesti do fragmentiranog sna i povećanog rizika od paralize sna.
Paraliza sna je često stanje i predstavlja prirodan, bezopasan fenomen spavanja. Iako nije fizički štetna, može se doživjeti kao traumatična. Važno je znati da je česta i uobičajena, da ne uzrokuje fizičku štetu i ne znači da je osoba mentalno bolesna. Riječ je o privremenom preklapanju sanjanja i budnosti. Poboljšanjem higijene spavanja, liječenjem temeljnih poremećaja spavanja i promjenama životnog stila moguće je smanjiti učestalost i intenzitet paralize sna te poboljšati ukupnu kvalitetu sna i opću dobrobit.
23.2.2026
