Vitamin D, poznat i kao “sunčev vitamin”, ima ključnu ulogu u metabolizmu kalcija i zdravlju kostiju, no u posljednjih desetak godina sve više se prepoznaje i njegov širi učinak na ljudski organizam, uključujući utjecaj na imunološki sustav i funkciju probavnog trakta. Ljeto, razdoblje godine u kojem se najviše izlažemo suncu, idealna je prilika za razmatranje uloge vitamina D u zdravlju probavnog sustava, osobito u kontekstu kroničnih bolesti poput upalnih bolesti crijeva (UBC), sindroma iritabilnog crijeva (SIC) i karcinoma debelog crijeva.
Učestalost nedostatka vitamina D značajna je i u mediteranskim zemljama, unatoč sunčanoj klimi. Moderni način života, s više boravka u zatvorenim prostorima i korištenjem zaštitnih faktora — opravdano iz epidemioloških razloga — smanjuje sintezu ovog vitamina u koži. Brojna istraživanja pokazala su da osobe s upalnim bolestima crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis) imaju češći i izraženiji deficit vitamina D. Nedostatak ovog vitamina povezan je s aktivnijom bolešću, češćim pogoršanjima i komplikacijama te lošijom kvalitetom života. Pretpostavlja se da vitamin D modulira imunološki odgovor crijevne sluznice i utječe na upalne procese, čime potencijalno ima i ulogu u prevenciji relapsa bolesti.
Pored UBC-a, deficit vitamina D istražuje se i u bolesnika sa sindromom iritabilnog crijeva (SIC), poremećajem za koji ne postoji jasan organski uzrok. Neka su istraživanja sugerirala da niska razina vitamina D može pridonijeti težim simptomima SIC-a, osobito nadutosti i abdominalnoj boli, no još uvijek ne postoje jasne smjernice za rutinsko suplementiranje vitamina D u ovoj skupini bolesnika.
Posebno je zanimljiva moguća povezanost vitamina D i karcinoma debelog crijeva. Niz epidemioloških studija pokazuje da osobe s nižim koncentracijama vitamina D u serumu imaju viši rizik razvoja kolorektalnog karcinoma. Mehanizmi kojima vitamin D može djelovati uključuju regulaciju rasta i diferencijacije stanica crijevnog epitela te imunomodulaciju. Iako je potrebno još prospektivnih istraživanja kako bi se utvrdila uzročno-posljedična veza i korisnost suplementacije, ovo područje nalazi se u fokusu suvremene gastroenterološke onkologije.
Ljetni mjeseci idealna su prilika za prirodno poboljšanje statusa vitamina D umjerenim izlaganjem sunčevim zrakama (10–30 minuta dnevno, ovisno o fototipu kože i geografskoj širini), dok pretjerano i nekontrolirano sunčanje treba izbjegavati zbog rizika za kožu. Osim sunčeve svjetlosti, vitamin D možemo unositi i hranom — najviše ga sadrže masna riba (losos, tuna, skuša), riblje ulje i žumanjak — no prehrana rijetko zadovoljava ukupne potrebe za ovim vitaminom.
Za bolesnike s kroničnim probavnim bolestima preporučuje se redovita kontrola statusa vitamina D i, ako je snižen, odgovarajuća suplementacija uz savjet liječnika. Suplementi vitamina D sigurni su u preporučenim dozama, a njihov cilj nije samo prevencija osteoporoze, već potencijalno i modulacija tijeka kroničnih bolesti probavnog sustava.
23.7.2025
