Primjena probiotika uz antibiotike – kako zaštititi crijeva i spriječiti nuspojave

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Antibiotici su vrlo učinkoviti u borbi protiv bakterijskih infekcija, ali mogu imati i neželjene učinke. Osim što uništavaju štetne bakterije, često narušavaju ravnotežu korisnih bakterija u crijevima, što može dovesti do probavnih tegoba poput proljeva, nadutosti i nelagode.

Uzimanje probiotika tijekom terapije antibioticima pomaže u očuvanju zdrave crijevne flore i smanjuje rizik od nuspojava. Neki antibiotici imaju jači utjecaj na crijevnu mikrobiotu od drugih. Među najčešće antibiotike čijom primjenom se povećava rizik od proljeva i ozbiljnih komplikacija poput infekcije bakterijom Clostridioides difficile (C. difficile) spadaju: penicilinski antibiotici (npr. ampicilin, amoksicilin,..), fluorokinoloni (npr. ciprofloksacin, levofloksacin), klindamicin, cefalosporini.

Uzimanje probiotika može pomoći u smanjenju rizika od proljeva uzrokovanog antibioticima, očuvanju zdrave crijevne flore što može pozitivno utjecati na opće zdravlje i imunitet te u prevenciji infekcije C. difficile koja može uzrokovati tešku upalu crijeva i ugroziti život oboljelog posebice ako je riječ o osobama starije životne dobi.

Iako se nuspojave primjene antibiotika i crijevna neravnoteža mogu javiti kod svih koji primjenjuju antibiotike ipak se učestalije javljaju kod osoba starije životne dobi zbog oslabljenog imuniteta, kod hospitaliziranih pacijenata posebice kod onih koji dugotrajno primaju antibiotsku terapiju, kod osoba sa oslabljenim imunitetom kao što su osobe koje primaju imunosupresivnu terapiju ili su na kemoterapiji, osobe koje su ranije imale infekciju C. difficile, te kod djece čija mikrobiota još nije u potpunosti razvijena.

Prema istraživanjima, najbolji učinak u prevenciji probavnih tegoba uzrokovanih antibioticima imaju: Saccharomyces boulardii koji je posebno učinkovit u sprječavanju proljeva i infekcije C. difficile zatim Lactobacillus rhamnosus GG koji pomaže u smanjenju proljeva i podržava zdravlje crijeva te Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium bifidum koji doprinose očuvanju crijevne barijere i smanjenju upalnih procesa. Kako bi probiotici bili učinkoviti, važno je uzeti ih barem 2-3 sata nakon antibiotika, kako bi se izbjeglo njihovo uništavanja.

Također je važno nastaviti ih uzimati još nekoliko tjedana nakon završetka terapije antibioticima te birati proizvode s dokazanim sojevima i dovoljnim brojem živih bakterija. Iako probiotici nisu nužni kod svake antibiotske terapije, osobito su korisni kod dugotrajne primjene antibiotika širokog spektra ili kod osoba koje su podložne probavnim smetnjama.

Ako niste sigurni koji probiotik odabrati, najbolje je posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom kako biste pronašli najbolju opciju za svoje potrebe.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antihistaminici shutterstock_2669838723

Zašto sada imam alergiju, a prije nisam?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Bakterijska infekcija shutterstock_2314028933

Meningokokna bolest kod djece – što svaki roditelj treba znati

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Antibiotici

Treba li uzeti propisanu antibiotsku terapiju kod katetera ako nema simptoma infekcije zbog straha od nuspojava?

Probiotički učinak shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]

Crijeva

Koliki je preporučeni razmak između dvije kolonoskopije?

Crijeva ZB (6)

Nadutost i plinovi – kad crijeva govore više nego što bismo htjeli

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKako mikrobiom i prehrana utječu na osjećaj nadutosti – i što je zapravo low FODMAP dijeta? Nadutost i stvaranje plinova spadaju među najčešće probavne tegobe današnjeg čovjeka. Iako su najčešće bezopasne, mogu biti izrazito neugodne, utjecati na samopouzdanje i svakodnevne aktivnosti te ponekad ukazivati na poremećaje ravnoteže u crijevima koji zahtijevaju pažnju. Plinovi u crijevima […]

Iz iste kategorije

Gastroenterologija shutterstock_2319630595

19. svibnja – Svjetski dan upalnih bolesti crijeva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Gastroenterologija shutterstock_1668214843

Krv u stolici: najčešći uzroci i znakovi za uzbunu

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKrv u stolici simptom je koji većinu ljudi odmah zabrine, i to s razlogom. Iako u mnogim slučajevima uzrok nije ozbiljan, ponekad može biti prvi znak bolesti koja zahtijeva brzu medicinsku obradu, pa je ključno znati kada reagirati. Važno je obratiti pozornost na to kako krv izgleda. Svijetlocrvena krv koja se vidi na toaletnom papiru […]

Gastroenterologija shutterstock_2271014749

Silimarin i blagdanska trpeza- može li biljka sikavica pomoći jetri?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Gastroenterologija

Može li kašasta i žućkasta stolica biti posljedica terapije nakon ABVD-a?

Gastroenterologija shutterstock_2231318341

Plavi ožujak – mjesec posvećen prevenciji kolorektalnog karcinoma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Gastroenterologija shutterstock_2581129061

Helicobacter pylori – tiha bakterija u želucu koju ne treba liječiti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Gastroenterologija

Kakva je prognoza nakon imunoterapije i razvoja ulceroznog kolitisa?

Gastroenterologija shutterstock_2316515899

Silimarin i jetra: kako ovaj biljni spoj može pomoći zdravlju jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSilimarin je prirodni biljni spoj koji se dobiva iz plodova sikavice (Silybum marianum), biljke koja se stoljećima koristi za potporu radu jetre. U suvremenoj medicini silimarin je jedan od najistraživanijih biljnih pripravaka povezanih sa zdravljem jetre, a interes za njega temelji se na njegovim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Iako silimarin nije lijek i ne može […]